245 naknada

Mimo poreza državi platimo 
6,4 milijardi kuna 
raznih nameta

Boris Lalovac
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
27.04.2015.
u 16:47

Posebne pristojbe plaćaju i osobe s invaliditetom za znak dozvole parkiranja na označena mjesta, liječnici kad im se dodjeljuje titula primarijusa

Ministarstvo turizma dobilo je zadatak da u roku od 90 dana donese odluku o smanjenju članarine koju tvrtke plaćaju turističkim zajednicama. Članarina će se smanjiti 15 posto, na čemu će turističke zajednice izgubiti, a svi ostali koji plaćaju tu članarinu zadržati 30 milijuna kuna. Jedan je to od devet parafiskalnih nameta koji će ove godine pojeftiniti približno 280 milijuna kuna, što je kap u moru ima li se na umu da građani i porezni obveznici godišnje plate 6,4 milijarde kuna različitih neporeznih davanja.

Među naknadama koje su predviđene za smanjenje u ovoj godini prepolovit će se jedino naknada za edukacije o higijeni osoblja koje radi s hranom, a vodni doprinos smanjit će se za četvrtinu. Članarine Obrtničkoj i Gospodarskoj komori pojeftinit će deset posto, no Vlada ne traži smanjenje naknada u ostalim komorama koje imaju javne ovlasti, a samo ih je u sustavu zdravstva desetak. 

Lista davanja do 1. lipnja

Posljednji javno objavljen registar neporeznih prihoda sadržavao je 245 različitih naknada, pristojbi i doprinosa koje, prema podacima koje je objavila Europska komisija, godišnje stoje 6,4 milijarde kuna, odnosno 1,9 posto BDP-a. Golem je to novac, ravan budžetu Grada Zagreba, zbog čega poduzetnici godinama pritišću vlast da ih smanji. Prvi takav registar svojedobno je objavila Jadranka Kosor i na njemu je bilo 245 parafiskalnih nameta, Kukuriku koalicija dopunila ga je na početku mandata s još tristotinjak, no kako je vrijeme odmicalo, tako su pojedine stavke micane s liste uz obrazloženje da one ipak nisu neporezna davanja, nego obveze proizašle iz ugovornog odnosa.

Lista aktualnih neporeznih davanja usuglašava se s Europskom komisijom i Vlada se obvezala da će je objaviti do 1. lipnja na stranicama Ministarstva financija. Primjerice, u posljednjoj listi objavljenoj na stranici europski fondovi.eu nema naknade za ZAMP, koja je posljednji put smanjena 10 posto 2009. godine. Početkom 2014. najavljivalo se dodatno smanjenje, no glazbenici su se digli na noge pa je sve utihnulo. Hoće li se tražiti smanjenje naknada ZAMP-u iduće godine, još se ne zna, a Vlada je prošli tjedan imenovala povjerenstvo koje će pripremiti daljnja pojeftinjenja.

“Zasigurno nijedan kafić za cijenu jedne šalice kave dnevno ili 200 kuna mjesečno – jer to je prosječna mjesečna naknada za korištenje glazbe u prosječnom kafiću u Hrvatskoj – neće otvoriti nijedno novo radno mjesto. U smanjenju naknade u visini cijene jedne porcije salate dnevno – jer to je prosječna dnevna naknada za korištenje glazbe u hrvatskim restoranima – ne vidimo strategiju koja oporavlja gospodarstvo”, odgovorili su lani iz ZAMP-a.

Obrasci, dozvole, isprave...

Na listi su različite naknade za izdavanje obrazaca, putnih isprava, dozvola za rad, protupožarne premije, novčane kazne, spomenička renta i slično. Lista, primjerice, otkriva da posebne pristojbe plaćaju i osobe s invaliditetom kojima se dodjeljuje znak pristupačnosti za parkiranje na posebno označena mjesta. Liječnici koji žele da im se dodijeli titula primarijusa također plaćaju niz naknada koje pokrivaju troškove provjere.

Među posljednjima javile su se softverske tvrtke, koje su zatražile od Vlade da ih izuzme s liste poduzetnika koji moraju financirati turističke zajednice, što im godišnje uzme između 5 i 6 milijuna kuna prihoda. Turističke se zajednice financiraju iz članarina koju plaćaju svi poduzetnici koji ostvaruju prihode od ugostiteljstva i turizma, trgovci, ali i frizeri, osiguravatelji..., uključujući i djelatnost računalnog programiranja, no softveraši kažu da njihov posao nema nikakve veze s turizmom.

Obrtnici su se lani izborili da im se ukine 2007. godine uvedena naknada za pristup županijskim cestama, za što im je mjesečno odlazilo od sto pa i do tisuću kuna. Europska komisija također je nedavno upozorila Vladu na obećanje da će 2014. smanjiti ili ukinuti 58 različitih parafiskalnih propisa, ali napredak je sporiji od očekivanja te su pozitivni pomaci učinjeni samo kod 15 neporeznih davanja. U Bruxellesu prilično pedantno prate što Vlada radi na tom području, pa tako kažu da je s prijašnjeg popisa Vlada maknula 63 važne stavke uz objašnjenje da nije riječ o parafiskalnim davanjima, nego o koncesijama ili ugovornim naknadama, a ubacila 12 manjih.     

>> Milanoviću, državna se potrošnja može srezati za 6 milijardi

>> Smanjuju se parafiskalni nameti za poslovni sektor

Komentara 9

Avatar petrolio
petrolio
17:03 27.04.2015.

nesposobna vlada na kraju mandata ide tobože rezati parafiskalne namete! što ste radili 3,5 godine?!?? što???? ma odlazite više, dosta nam je vašeg "pomaganja"!!!!!!!!!

ST
stefj
17:05 27.04.2015.

Eh, s ovom vladom sve se radi na papiru, rijetko što stvarno. Tako je smanjila broj parafiskalnih nameta tako da ih je preimenovala u koncesije i ugovorna davanja... Za dio tih ugovornih davanja, jednostavno se mora potpisati ugovor, i onda to nije parafiskalni namet?

Avatar zrnorazuma
zrnorazuma
17:11 27.04.2015.

Treba nam jedan reboot. Svu tu kamarilu otpustiti i krenuti ispočetka.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije