Treba li država sufinancirati privatne škole, pitanje je koje se ponovno nametnulo nakon što je Ustavni sud susjedne nam Slovenije u pravima izjednačio privatne i državne osnovne škole. U Hrvatskoj se privatne škole financiraju od školarina koje plaćaju roditelji učenika s jednim izuzetkom, kada su, prisjeća se vlasnica Prve privatne gimnazije u Zagrebu Jasenka Breitenfeld, jedno vrlo kratko razdoblje dobivali malu financijsku potporu od države.
Nema ni za fakultete
– Trajalo je to možda dvije-tri godine, a posljednje što smo od države dobili bilo je kada nam je tadašnji državni tajnik Želimir Janjić podijelio računala i rekao da više od toga ne može. Prema nama se država odnosi kao da ne postojimo – opisuje trenutačni položaj privatnih škola Jasenka Breitenfeld. Iako se većina naših sugovornika slaže da bi država trebala sufinancirati privatne škole, a posebno osnovnu, koja je obvezna, ali i srednje i visoke, ipak svi su svjesni toga da je to kod nas daleka budućnost. Priznaje to i ministar znanosti i obrazovanja prof. Vedran Mornar.
– U ovom trenutku to ne možemo pokriti ni financijski ni organizacijski. Dok god ne možemo podmiriti materijalne troškove nekih javnih sveučilišta, teško je razgovarati o sufinanciranju privatnih visokih škola. U budućnosti, kada se uspostavi bolja kontrola kvalitete, najpravednije bi bilo dati vaučere studentima pa da studiraju gdje žele. Samo, to je daleka budućnost – naglašava Mornar i dodaje da bi se na taj način moglo riješiti i sufinanciranje, odnosno financiranje učenika koji pohađaju privatne osnovne i srednje škole. Vaučerizacija obrazovanja prihvatljiva je i dr. Martinu Tinu Časlu, vlasniku osnovne škole i gimnazije.
– Moraju se uspostaviti kriteriji za korištenje vaučera. Recimo da vlasnik treba uložiti i sagraditi odgovarajući prostor za školu, da mora uspješno raditi minimalno četiri godine, da ne smije imati afera i da može dokazati kako mu je nastava kvalitetna da bi stekao pravo upisivati učenike s vaučerom. A vaučer bi trebao dobiti svaki učenik i student te sam odlučiti gdje će se upisati – smatra Časl.
Previše ekonomije
Predsjednik Nacionalnog vijeća za znanost i visoko obrazovanje prof. Ivo Družić nema ništa protiv toga da država (su)financira privatna visoka učilišta uz određene uvjete. – Trebalo bi stimulirati studije koji obrazuju deficitarne struke, dakle tehničke i prirodoslovne. Ali paradoks je da pored 7-8 javnih ekonomskih fakulteta imamo i 20-ak privatnih škola koje pokrivaju ekonomsko područje – komentira Družić.
>>Pobuna ravnatelja: Đaci će informatiku učiti po programu starom 20 godina
>>Vlada u samo 15 minuta zasjedanja donijela odluku o Imunološkom!
Jedini ministar u ovoj jadnoj antihrvatskoj vladi koji nije imao nikakvih afera i koji se stvarno trudi za ono za što je i plaćen. Jedini koji ne podilazi partijskom sekretaru i koji javno i otvoreno sve prizna i kod kojegg nema tabu tema i zabranjenih teme. On nije član partije pa nema partijsku obvezu šutnje kada to sekretar kaže. Jedino što bi ga činjenica da je bio član ove vlade mogla koštati mišljenja javnosti. I zato, samo naprijed. Bogme, nisam očekivao da ću ja napisati nešto takvo za jednog ministra ove vlade ali istina je istina.