Ministarstvo turizma i sporta započelo je prije nepunih mjesec dana proces e-savjetovanja za prijedloge triju pravilnika usmjerenih na održivi razvoj turizma. Uz one o metodologiju izračuna prihvatnog kapaciteta te izrade plana upravljanja destinacijom, treći definira pokazatelje za praćenje razvoja i održivosti turizma. Potonji je izazvao i najviše reakcija zainteresirane javnosti; dosad je pristiglo više od 50 komentara, s tim da rok e-savjetovanja istječe 25. kolovoza.
Resorni ministar Tonči Glavina prilikom otvaranja javne rasprave o spomenutim pravilnicima rekao je kako će se tim pravilnicima omogućiti da svaki grad ili općina definiraju i jasno profiliraju svoju destinaciju. "Primjerice, moći će odlučiti žele li biti destinacija četiri ili pet zvjezdica ili ipak nešto drugo. Moći će upravljati strukturom i brojem smještajnih kapaciteta, a ono što je jako bitno je da će, ako smatraju da je potrebno tj. ako to pokažu izračuni prihvatnih kaaciteta, moći i ograničiti izdavanje rješenja za pojedinu vrstu smještajnih odnosno ugostiteljskih objekata. To će moći napraviti čak i mikrolokacijski, odnosno na razini cijele jedinice lokalne samouprave, ili u jednom dijelu destinacije, ulici", rekao je tada ministar.
Premda većina pozdravlja donošenje pravilnika, neki komentatori misle da je obuhvat podataka za praćenje razvoja i održivosti preširok. "Neki podaci koji se traže trenutačno ne postoje i tek će ih trebati kreirati, a istodobno se danas nedovoljno koriste oni koje otprije imamo, za što su primjer e-Visitor te podaci o fiskalizaciji", ističe se u jednom komentaru. No, u Istarskoj županiji širinu obuhvata, odnosno spektar pokazatelja koji se pravilnikom predviđaju za praćenje - od onih iz skupine prostorne održivosti pa do ekološke i društvene - ne smatraju problemom. Ta županija nacrtom pravilnika pozabavila se najdetaljnije, potpisujući i najveći broj komentara i konkretnih prijedloga.
VEZANI ČLANCI:
Vezano uz prostornu održivost ističu da ukupan broj kreveta po hektaru izgrađenog zemljišta te ukupni broj kreveta u odnosu na broj lokalnog stanovništva moraju biti obvezni i osnovni pokazatelj održivosti i statistike u svim tipovima smještajnih objekata (komercijalnim i nekomercijalnim). U Republici Hrvatskoj, kažu, u turističkim T zonama u svim hotelima je smješteno ukupno 163.816 kreveta, a u svim kampovima ukupno 253.841 kreveta. Nasuprot tome, u stambenim S zonama smješteno je ukupno 1.500.000 turističkih kreveta, od čega je 666.000 turističkih kreveta smješteno u tzv. nekomercijalnom privatnom smještaju.
Takav smještaj, kažu, čini direktnu konkurenciju kategoriziranom privatnom smještaju u domaćinstvima u tim istim stambenim zonama, mišljenja su u najjačoj turističkoj županiji.
>>> FOTO Kakav luksuz u Puli! Uplovila jahta Kismet. Pogledajte koliko treba izdvojiti za tjedni najam
