Uspješnost zemalja određuje cijeli niz faktora. Jedan se čini vrlo prozaičnim, ali je u mnogim slučajevima presudan i zove se štedljivost.
Iz radne etike i štedljivosti jednostavno proizlazi činjenica da se na nacionalnoj razini, u domaćim bankama može akumulirati odgovarajuća razina štednje koja će postati kapitalna osnova za brojne investicije. Richard H. K. Vietor u svojoj je knjizi “Kako se zemlje natječu” prepoznao Japan, Kinu i Singapur kao azijske ekonomije koje svoje fantastične ekonomske uspjehe u pojedinim razdobljima suvremene povijesti mogu zahvaliti štednim navikama.
“U tim su zemljama stope štednje premašivale 30 ili 40 posto BDP-a”, piše Vietor. I ne samo da su, primjerice, Japanci po svom mentalitetu štedljivi nego i njihovi ministri, s obzirom na to da su i sami štedljivi, donose propise koji pogoduju štednji. Tako je u Japanu štednja oslobođena poreza, a hipoteke se kućanstvima mogu odobravati uz čak 40 posto učešća, što mlade doslovno prisiljava na štednju i onemogućava im lakomisleno te pretjerano zaduživanje. Singapurci su čak osnovali Središnji štedni fond te su od radnika zatražili da štede čak 50 posto bruto dohotka. Pola uplaćuju sami radnici, a pola poslodavci, i to prije nego što plate porez na dohodak, upozorava Vietor.
Dužnici s Markova trga
Ima više primjera i europskih zemalja koje su zahvaljujući snažnoj akumulaciji štednje u pojedinim povijesnim razdobljima eksplodirale s gospodarskim rastom – pogledajmo primjere Njemačke ili Austrije.
A Hrvatska? Trenutačno s jedne strane imamo porezni sustav koji je dramatično opteretio građane i tvrtke te praktično u uvjetima recesije onemogućio bilo kakvo akumuliranje štednje građana i tvrtki, a s druge strane imamo ministre koji nisu napravili dovoljno bolne i radikalne rezove kako bi se omogućila štednja novca poreznih obveznika. Moguće je da je razlog tome što naši ministri u značajnoj mjeri imaju pretežno dužnički mentalitet, jednostavno su i osobno navikli živjeti na kredit. Pa tako i državu vode uz pomoć sve većeg i većeg duga.
Istražili smo kako su naši ministri stjecali svoju imovinu.
Kao i svi drugi građani, rekli bismo, ali samo na prvu, prije uvida u imovinsku karticu ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa. Poduzetni Maras zagrizao je, naime, priznat će to i sam kasnije, u malo preveliku jabuku kada je 2008. godine odlučio kupiti stan u Zagrebu površine 90 metara četvornih, vrijedan milijun kuna, na kredit s rokom otplate od samo osam (!) godina. Nije poznato je li Maras pokleknuo pod teretom dužničkog ropstva i mjesečne rate od 13.000 kuna koja mu je kamen oko vrata bila i tada kad je bio (samo) saborski zastupnik s plaćom od oko 16.500 kuna, ali i kasnije kao ministru s plaćom malo višom od 18.000 kuna (prije smanjenja od famoznih a nedovoljnih tri posto na 17.500 kuna) ili (i) pod pritiskom novinara koji su ga često pitali kako uspijeva otplaćivati tako ogromne rate.
No činjenica je da je ministar poduzetništva i obrta posjetio banku, reprogramirao svoj stambeni kredit i 2. siječnja 2012. godine u imovinskoj kartici pod “bitnom promjenom na imovini” naveo da je rok otplate stambenog kredita prolongirao do 2022. godine. Nadamo se da sada lakše diše... kao što se ufamo i u to da će svježi ministar turizma Darko Lorencin – iz kabineta premijera najavljen kao novootkriveni neizbrušeni turistički dijamant – pogotovu sada kada mu se supruga zaposlila u sigurnoj branši, u Croatia banci, na svojim navodno jakim plećima lakše nositi čak tri kredita. Ma prava sitnica. Jer sva tri su u eurima.
Prva dva, a oba s rokom otplate do 2035. godine, uzeo je u Hypo banci, a na dan 2. veljače 2012. toj koruškoj banci bio je dužan još 93.640 plus 72.402 eura, a OTP banci još 11.491 euro. Kažemo sitnica, jer, barem tako glasi službeno objašnjenje iz Vlade, Lorencin je ta tri kredita podigao kako bi “zatvorio” stari kredit u švicarskim francima iz 2004. koji ga je gušio, a koji je uzeo kako bi u Grožnjanu sagradio kuću koju danas iznajmljuje turistima.
U nezavidnoj situaciji je i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić koja je, prema podacima iz njezine imovinske kartice (20. siječnja 2012.), bankama za ukupno četiri kredita dužna čak 577.875 kuna. Zadnja rata kredita na naplatu dolazi 2020. godine, no čak i da zapadne u financijske probleme vjerojatno bi se lako iz njih izvukla – može prodati jednu od nekretnina, recimo jedan od dva stana u Zagrebu ili veliku kuću u Loparu ili manju u Trstenom...
Još jedna od bankarskih mušterija je i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. Sve je više onih koji tvrde da je “zalutao” u Vladu, a izgleda da se ne snalazi najbolje ni u osobnim financijama. Osim što mu je propala poljoprivredna apoteka, Jakovina je lakomisleno ušao i u kreditno zaduženje jer je kredit uzeo u švicarskim francima. Još 19 godina svaki će mjesec banci morati uplaćivati po 695 CHF ili 4344 kune. Veliki dug ima i ministar branitelja Predrag Matić. Kupnju stana u Zagrebu 2006. godine financirao je i kreditom i pozajmicom. Ukupno se zadužio za više od pola milijuna kuna, a usput mora otplaćivati i jedan manji kredit kojim je kupio automobil suzuki SX4. Pod ogromnim kreditnim pritiskom sve donedavno bio je i sam premijer Zoran Milanović. Potkraj 2008. godine zajedno sa suprugom Sanjom uzeo je kredit od čak 298.800 eura kako bi kupio stan od 127 četvornih metara u Krajiškoj ulici u Zagrebu. Svaki mjesec banci je morao vraćati oko 12 tisuća kuna – nije malo čak ni za premijera čija je plaća 20.000 kuna – sve dok nije sredinom prošle godine uspio prodati drugi stan u Zagrebu i tim novcem zatvoriti veliki dio tog kredita.
Premijer uštedio samo 5000 €
Premijer, kao i većina njegovih ministara, nema razvijene štedne navike. Na štednji ima samo 5000 eura, a mnogi ministri ni centa. Jedan od takvih je i naš ministar financija Slavko Linić čija imovinska kartica, da nema broda Feretty vrijednog pola milijuna kuna, izgleda kao u socijalno ugroženih. Linić, barem prema podacima iz imovinske kartice, ne posjeduje ni jednu nekretninu – dva stana, od kojih je jedan kupljen na kredit, u vlasništvu su njegove supruge, a supruga je upisana i kao vlasnica kuće s velikom okućnicom u Kraljevici. Jao si ga njegovoj supruzi kad Linić uvede porez na nekretnine...
Vesna Pusić
Skupa sa suprugom vlasnica je stana u Zagrebu i u Litvi, te velike kuće u Sovinjaku. Kredita nemaju, ali štednje da – čak 630.000 kuna i 132 tisuće eura
Anka Mrak Taritaš
Vlasnica je čak četiri stana u Zagrebu, a samo jedan kupljen je kreditom (100 tisuća eura). Ima umjetnina a suprug vlasnički udio u jednoj tvrtki
Gordan Maras
1,000.000 kuna iznosi kredit koji je uzeo 2008. za kupnju stana od 90 kvadrata u Zagrebu. Na kredit (40.000 kuna) kupio je i automobil. Štednje nema
Neven Mimica
Potpredsjednik Vlade sa suprugom ima dva stana u Zagrebu, od kojih je jedan kupio kreditom. Kreditom je kupio i citroen picasso. Štednje nema
Ante Kotromanović
Ministar obrane nema kredita, ali ni štednje. Stan od 56 kvadrata kupio je prodajom imovine, a automobil i motocikl kupio je u gotovini
Siniša Hajdaš Dončić
Kuću sa dva stana u Tkonu sagradio je kreditom koji će vraćati do 2032. Nakon što je prodao jedan stan, mora još vratiti oko 40.000 €. Štednje nema
Milanka Opačić
300.000 eura vrijedi kuća u Zagrebu koju je kupila dobrim dijelom i na kredit. Štednje nema, a ostalo joj je za otplatu nešto manje od 60.000 € kredita
Arsen Bauk
Jedini je ministar bez ikakve imovine, osim peugeota. Ali zato ima štednju od 676.000 kuna i 53.000 eura. Ponosni je vlasnik jedne dionice KK Splita
Branko Grčić
Sa suprugom je vlasnik tri stana u Splitu, samo jedan kupljen je djelomično i kreditom. Ima mnogo dionica i ukupnu štednju od 250.000 kuna i 62.000 eura
Slavko Linić
Ministar financija nema nikakve imovine! Naime, i kuća u Kraljevici i dva stana u Rijeci (od kojih je jedan kupljen na kredit) u vlasništvu su njegove supruge. Sve što Linić ima, jer štednje nema (!?), brod je Feretty iz 1989. vrijedan pola milijuna kuna kupljen kreditom
Rajko Ostojić
skupa sa suprugom ima stan od 98 kvadrata u Zagrebu djelomično kupljen i kreditom. Imaju tri automobila od kojih je nissan vrijedan 220.000 kuna kupljen kreditom. Obitelj ministra zdravlja ima i ušteđevinu ukupne vrijednosti 282.000 kuna
Tihomir Jakovina
Ministar poljoprivrede suvlasnik je kuće od 235 kvadrata u Slavonskom Brodu i vlasnik kuće u Bukovlju vrijedne 787.000 kuna koju je kupio kreditom u švicarskim francima. Kredit će vraćati 25 godina a mjesečna mu je rata 695 CHF ili 4344 kune. Štednje nema
Mirando Mrsić
Iako je sa suprugom kuću u Dedićima od 370 kvadrata vrijednu 4,77 milijuna kuna kupio dijelom i kreditnim zaduženjem, problema s vraćanjem kredita ministar rada neće imati jer mu supruga ima impresivnu štednju od čak 450.000 eura – 3,37 mil. kuna
Darko Lorencin
177.533 eura iznosi ukupno kreditno zaduženje (tri odvojena kredita) ministra turizma. Banci će dug vraćati sve do 2035. Suvlasnik je tvrtke, štednje nema
Ranko Ostojić
780.000 kuna iznosi kredit koji će ministar morati otplaćivati još tri godine. Do 2017. otplaćivat će i leasing za kiju sorento. Ima samo 15.000 kuna štednje
Željko Jovanović
U Rijeci ima dva stana, manji od 75 kvadrata kupio je kreditom koji je otplatio 2011. Volvo S60 kupio je dijelom i kreditom. Ima umjetnine vrijedne 100 tisuća kuna
Mihael Zmajlović
Sudeći prema imovinskoj kartici, Zmajlović je nasiromašniji u Vladi. Nema ništa osim građevinskog zemljišta i auta (230.000 kuna) kupljenog kreditom
Ivan Vrdoljak
80.400 eura iznosi kredit koji će otplaćivati do 2021. godine. Ministar gospodarstva ima dionice (vrijedne oko 20.000 kn) i 100.000 kuna štednje
Orsat Miljenić
Iako je i kreditom financirao kupnju stana u Zagrebu, briga nema jer ima štednju veću od 1,3 milijuna kuna, a od odvjetničke prakse prije je zarađivao dva milijuna godišnje
Predrag Matić
Stan u Zagrebu od 91 kvadrata kupio je kreditom i novčanom pozajmnicom – kreditno zaduženje iznosi 390.000 kuna, a pozajmnica 240 tisuća kuna
Andrea Zlatar Violić
Ministrica kulture opterećena je sa čak četiri kredita (ukupno 577.875 kuna). Zadnja rata na naplatu doći će 2020. Štednje nema
Zoran Milanović
298.800 eura iznosio je kredit koji su supružnici Zoran i Sanja Milanović uzeli kako bi kupili stan od 127 kvadrata u Krajiškoj u Zagrebu. Rata kredita bila je poprilična sve dok velik dio kredita nisu “prebili” lani prodajom drugog stana. Premijer ima samo 5000 € štednje
