I nakon što je Index objavio e-mail korenspodenciju Martine Dalić s konzultantima, premijer Plenković stao je uz potpredsjednicu Vlade i otklonio mogućnost njezina odlaska iz Banskih dvora. Iz premijerove izjave razabire se da za objavu spornih mailova, u kojima Martina Dalić sa svojom ekipom dogovara izradu lex Agrokor, i svojevrsnu sabotažu procesa nagodbe krivi bivšeg partnera u Vladi – Most.
– Što se tiče skupine stručnjaka koji su u tome sudjelovali, sve smo radili u suglasju s tadašnjim partnerima iz Mosta – rekao je Plenković. To očito implicira da mailove u javnost sada možda puštaju stručnjaci koji su konzultirani u procesu izrade lex Agrokor na zahtjev Mosta.
Nekoliko novosti
Nikola Grmoja, politički tajnik Mosta, uzvratio je da Most ni na koji način nije utjecao na izbor suradnika M. Dalić već da je bila riječ o izboru stručnjaka za procjenu financijske situacije Agrokora nakon što se koncern našao pred propašću. U Mostu najavljuju da će već danas početi prikupljati potpise kako bi predsjednika Sabora prisilili da na raspravu stavi prijedlog osnivanja istražnog povjerenstva za Agrokor. Neka HDZ kaže da ne želi istražno povjerenstvo, poručuju iz Mosta.
Plenkovićeva većina u Saboru ima tek 77 ruku, pa je važno što o situaciji s M. Dalić misle njegovi koalicijski partneri. U HNS-u neslužbeno kažu da je M. Dalić morala već otići s Antom Ramljakom jer Vladi stalno radi štetu. I Darinko Kosor koji HDZ-u daje dvije ruke u većini jučer je rekao da su e-mailovi neprihvatljivi, ali nije na njemu da odlučuje o ministrici.
– Objavljeni fragmenti komunikacije potvrđuju ono što sam od početka govorila, a to je da sam ja glavni autor zakona koji se u tome procesu konzultirao s brojnim ekonomskim, financijskim i pravnim stručnjacima. Početni kontakti sa stručnjacima izvan Vlade ostvareni su na inzistiranje Mosta, stoga su neki od tih ljudi bili nominirani i od samog Mosta. Nalazimo se pred nagodbom i završetkom cijelog procesa, a zakon je dobio potvrdu ne samo inozemnih sudova već i Ustavnog suda. Žao mi je da ima onih koji na ovaj način pokazuju da ne mogu savladati svoje nezadovoljstvo zbog očiglednog uspjeha ovog procesa – poruka je Martine Dalić nakon objave njezine prepiske.
Objava e-mailova otkrila je nekoliko novosti: činjenicu da se preko odvjetnika Borisa Šavorića, jednog od stručnjaka koji je radio na zakonu, pokušalo utjecati na vlasnike PIK obveznica koji su jedini u to vrijeme mogli protestirati nedospjele obveze, da se Dalić zapravo nikad nije složila s idejom nacionalizacije Ine te da nije imala povjerenja u informacije koje su joj na sastancima davali predstavnici Sberbanka, najvećeg kreditora Agrokora. No ništa osim činjenice da su se konzultantima slale i informacije o financijskom stanju Agrokora nije kažnjivo.
Izvor sudjelovao u prepisci
Iz e-mailova je vidljivo da Ante Ramljak još 27. veljače Martini Dalić sugerira da od bivšeg člana uprave Agrokora Ivana Crnjca zatraži bilance i financijska izvješća za 2016., koja u to vrijeme nisu bila objavljena. Crnjac tvrdi da je sve informacije potpredsjednici Vlade slao u dogovoru s Ivicom Todorićem, a e-mailovi pokazuju i da je dobivene podatke M. Dalić poslala konzultantima. To se može kvalificirati kao kazneno djelo zloporabe povlaštenih informacija koje je kažnjivo i s do tri godine zatvora. Osam tvrtki iz sustava Agrokor, od Leda pa do Jamnice, PIK Vrbovca kotiraju na burzi i njihovim se dionicama u vrijeme kada su konzultanti dobivali informacije o stanju u Agrokoru, trgovalo. Dioničari ni tržište kapitala nisu imali informacije koje su imali konzultanti među kojima su i brokeri. Da su ih imali, možda bi prodali na vrijeme svoje dionice koje su sada proglašene nevrijednima. Kako bi se neka informacija smatrala povlaštenom informacijom, ona treba biti precizna, neobjavljena, treba se posredno ili neposredno odnositi na jednog ili više izdavatelja financijskih instrumenata, ili na jedan ili više financijskih instrumenata, a kada bi bila javno dostupna, vjerojatno bi imala značajan utjecaj na vrijednost, definicija je kojom se opisuje kazneno djelo.
No kazneno djelo bilo bi počinjeno tek ako bi se netko okoristio tim informacijama, a Intercapital tvrdi da nije. Dobro informirani stručnjaci tvrde da mailovi nisu hakirani “izvana” pa je izvor netko tko je sudjelovao u prepisci. Utvrđeno je da su naknadno neki od adresata brisani i nestali s popisa uključenih u prepisku. Problem je to što je bilo uključeno nekoliko desetaka osoba. Sadržajno, kažu upućeni, ti mailovi nisu sporni te ih treba staviti u kontekst od prije godinu dana, kada se na zakonu radilo dan i noć.
– Pa ne misle valjda ljudi da je ministrica Dalić sama u svom uredu i sama sa sobom radila na zakonu, naravno da je u to bilo uključeno mnogo ljudi – kaže Večernjakov dobro informirani izvor. Procjena je da je interes za objavu ovih mailova, osim Todorića, mogla imati i jedna politička opcija koja je tada bila uključena u događaje.
Najveća hrvatska brokerska kuća čiji je čelnik Tonći Korunić surađivao u izradi lex Agrokor pod dugotrajnim je nadzorom Hanfe, a rezultati nadzora još nisu objavljeni. Sama kuća tvrdi da ni prije ni poslije prvog tromjesečja 2017. tijekom kojeg se pisao lex Agrokor nisu trgovali dionicama tvrtki u sastavu Agrokora ni za InterCapital ni za svoje klijente. – Hanfa je promptno provela neposredni nadzor nad slučajem i, koliko je nama poznato, nije pronašla ništa sporno u našem djelovanju – kažu u InterCapitalu dok izvori bliski regulatoru nisu demantirali njihove navode.
Trebalo je provesti Linićeve pred stečajne nagodbe u Agrokoru,onda bi naši ljevičari bili zadovoljni,pogledajte što su napravili Gredelju