Dvadeset godina od velike mirovinske reforme iz 1998. godine, bivši saborski zastupnik Željko Šemper zatražio je od Ustavnog suda da se još jednom pozabavi pravima umirovljenika te ospori izračun prve aktualne vrijednosti mirovine iz 1998. godine! Prihvati li sud njegovu tužbu, država će morati povećati mirovine 10,5 posto za oko 823 tisuće građana koji su otišli u mirovinu od 1. siječnja 1999. godine. Pozitivan odgovor na Šemperovu tužbu otvorio bi prostor za pojedinačne tužbe umirovljenika i isplatu odšteta čija se visina procjenjuje na više od 40 milijardi kuna!
Nova nepravda
– Očekivao sam da će Vlada u sadašnjoj mirovinskoj reformi ispraviti nepravdu, ali nije, pa sam predao tužbu. Bolje ikad nego nikad – komentira Šemper. Uzrok problema seže do sredine 90-ih godina i stabilizacijskog programa Nikice Valentića i Borislava Škegre zbog kojega su umirovljenici već dobili jedan spor s državom. Ustavni sud dao im je za pravo da im u razdoblju od 1993. do 1998. godine država nije usklađivala mirovine u skladu sa zakonom. U svibnju 1998. godine Ustavni je sud naredio državi da svima koji su u tom razdoblju primali mirovinu namiri dug, pa je tadašnja vlada već od sredine 1998. godine uvela 100 kuna dodatka uvećanog za šest posto od isplaćene mirovine. Vraćanje duga od 2006. do 2013. još je i podebljano, pa je starim umirovljenicima država u ratama isplatila oko 10,2 milijarde kune.
Iste godine kad je Ustavni sud stao na stranu starih umirovljenika tadašnja je Vlada kretala u veliku mirovinsku reformu kojom je uveden drugi stup, mirovine su se počele obračunavati prema cijelom radnom vijeku te je penalizacija postala trajna. Šemper tvrdi da je tada, potkraj 1998., napravljena nepravda prema novim umirovljenicima na koju su godinama upozoravali nadležnim službama te se na kraju Šemper 10. prosinca iznova obratio Ustavnom sudu! Šemper je godinama radio kao financijski direktor Podravke, a četiri je godine bio i zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika. Prema mirovinskom zakonu iz 1998., mirovina se i dandanas računa kao umnožak godina staža i “aktualne vrijednosti mirovine” (AVM) koja se izračunava za svakog umirovljenika prema njegovoj plaći. Šemper tvrdi da je ključna greška nastala kod izračuna prve “aktualne vrijednosti mirovine”, koja je 1998. godine određena na 35,16 kuna jer nije uvažio ishod prve ustavne tužbe i isplaćene odštete starim umirovljenicima. Prvi AVM trebao je osigurati približno jednak omjer istih mirovina po starom i novom zakonu, a Šemper kaže da se već godinu dana poslije pokazalo da su iste mirovine iz 1999. godine bile 31 posto niže od mirovina određenih 1998.
AVM i pokradene mirovine
U svom podnesku Ustavnom sudu Šemper dokazuje da je prva aktualna vrijednost mirovina (AVM) izračunana na pokradenoj razini mirovina iz razdoblja od 1993. do 1998. Prvi AVM, primjerice, nije uvažio činjenicu da je Vlada odmah nakon presude Ustavnog suda uvela 100 kuna dodatka uvećanog za šest posto koji je isplaćivala starim umirovljenicima. Poslije je taj dodatak (2004. godine) postao sastavni dio mirovine starih umirovljenika i Šemper smatra da je, ako ne prije, tada trebalo korigirati prvi AVM.
– Kristalno je jasno da su novi umirovljenici pokradeni. Aktualnu vrijednost mirovina trebalo je povećati 10,5 posto – kaže Šemper. Uvaži li Ustavni sud njegove argumente, državu će ispravljanje nepravde iz 1998. stajati oko 1,9 milijardi kuna godišnje.
Pogledajte i video: Prosvjed protiv mirovinske reforme
Trebalo bi napraviti reviziju svih mirovina, jer previše je lažnih umirovljenika, prevaranata, zločinaca na grbači naroda. Zar je normalno da nakon 73 godine imamo preko 30.000 boračkih mirovina, brojne udbaše, titove zločince, milicajce, JNA oficire, lažne branitelje