Jedan od najvećih misterija Sovjetskog Saveza svakako je onaj o smrti alpinista u Djatlovljevu prolazu. Slično kao i Černobil ili potonuća podmornica Kursk ili K-129, da spomenemo tek neke od katastrofa sovjetske i ruske podmorničarske povijesti, tako je i smrt devet alpinista u Djatlovljevu prolazu na Uralu desetljećima zaokupljalo pozornost ne samo sovjetske nego i svjetske javnosti. U nejasnim okolnostima devetero je mladih nestalo 1. ili 2. veljače 1959. godine.
Bili su iskusni, imali su i znanstvenu podlogu, jer su bili studenti Politehničkog instituta Ural iz Jekaterinburga. Podigli su logor na padinama Holatčahla, koji na lokalnom jeziku Mansi znači – mrtva planina.
Neobična prirodna pojava
Danas se ovaj dio sjevernih obronaka Urala zove Djatlovljev prolaz, upravo po vođi kobne ekspedicije Igoru Djatlovu. Članovi ekspedicije stradali su na način koji je ostavljao prostora za mnoge sumnje. Kada su pronađeni, izgledalo je kao da su od nečega bježali. Jer, izrezali su krila svojih šatora i iz njih istrčali lagano odjeveni, u odjeći u kojoj su spavali. Oštra uralska noć nije praštala. Smrzli su se ubrzo nakon što su napustili šatore. Svakakvih je nagađanja tijekom godina bilo, da je riječ o nekoj natprirodnoj sili, nepoznatoj životinji, pa čak i izvanzemaljcima. Ili djelovanju nekih psihostimulansa.
Nitko nije imao pravi odgovor. Pet je tijela pronađeno na udaljenostima od 300 do 630 metara od šatora, a četiri tek dva mjeseca kasnije. To je četvero bilo zatrpano ispod četiri metra snijega u jaruzi dubokoj 75 metara. Položaji u kojima su tijela pronađena pobuđivali su dodatne sumnje u misteriozan uzrok smrti. Međutim, znanstvenici iz švicarske Savezne politehničke škole u Lausannei tvrde da nikakvog misterija oko događaja koji se zbio prije 62 godine zapravo nema. Ono što za njih jest neuobičajeno jest prirodna pojava zbog koje su planinari izginuli.
Kako Švicarci kažu, riječ je o odgođenoj lavini koju su izazvali sami ruski istraživači nakon što su napravili pukotinu u zamrznutom snijegu. Naime, oblikovali su zaklon za koji su se nadali da će ih štititi od hladnog vjetra. No onda se dogodila kombinacija više čimbenika. Zbog toga je na kraju nekoliko njih završilo ispod snježnog odrona, a drugi su se smrznuli bježeći od njega pa onda vraćajući se, kada su shvatili da je nemoguće izdržati temperature od -25 stupnjeva samo u odjeći za spavanje i čarapama. Izgleda da su ledeni vjetrovi Urala bili prejaki da bi se zaklon održao te je čak moguće i da je taj zaklon prouzročio pad cijele snježne plohe. Događaju je pomogao i neobično oblikovan teren i pojava koja se naziva katabatičkim vjetrom. Riječ je o vjetru koji puše niz padinu.
Računalna simulacija nesreće
Dakle, kada se zbog kopanja zaklona odlomio donji slabiji sloj, povukao je za sobom deblji gornji sloj, a sve je ubrzao i pospješio vjetar. Švicarski znanstvenici kažu da nema dovoljno podataka da bi se zaključilo zašto su planinari bježali praktički neodjeveni. Moguće je da su u zadnji tren vidjeli što se događa pa su pokušali pobjeći, no i to je bilo prekasno pa nisu, nažalost, daleko stigli. Ili je možda posrijedi nešto drugo.
Dodano gorivo za konstrukcije o nasilnoj smrti izazvanoj kakvim nadnaravnim entitetom bile su i ozljede utvrđene na mladim planinarima, kod dvoje nije bilo jezika i očiju, a na nekima su utvrđene frakture rebara i lubanja. Švicarski znanstvenici tvrde da su takve ozljede doista moguće kad je riječ o tako velikim odronima. Dokazali su to računalnom simulacijom. Kažu da je i ovo samo jedna od teorija o tome što se dogodilo koja služi kao podsjećanje na poginule te kao prevencija od takvih nesreća u budućnosti.
VIDEO: Park prirode Papuk
Što im je lavina iskopala oči, a jezik su si sami pregrizli???