Mitropolit Kiril u Moskvi izabran je za novoga, 16. poglavara Ruske pravoslavne crkve. Kiril je dobio 508 od ukupno 677 valjanih glasova.
Prema izvještajima ruskih medija, najveće izglede da preuzme vodstvo
Moskovske patrijaršije imao je upravo novoizabrani mitropolit smoljenski i kalinjingradski
Kiril. On je na Arhijerejskom saboru u nedjelju, kada su se birali
kandidati, delegiran s trostruko više glasova od drugoplasiranog
mitropolita kaluškog i borovskog Klementa, koji je iskusan operativac
unutar hijerarhije RPC-a, ali je svjetovnoj javnosti mnogo manje poznat
od Kirila.
Povlačenje nominacije
Danas je njegov uspjeh na izborima postao još
izgledniji nakon što se treći kandidat, mitropolit Filaret (poglavar
Bjeloruske pravoslavne crkve) odrekao nominacije i pozvao svoje glasače
da izaberu Kirila. Drugog kruga, dakle, neće biti, pa bi ime novog
patrijarha trebalo biti poznato već u srijedu.
Mitropolit Kiril dosad je obnašao dužnost svojevrsnog ministra vanjskih
poslova Ruske pravoslavne crkve, a slovi za ekumenista koji zagovara
poboljšanje poslovično zategnutih odnosa s Katoličkom crkvom. Navodno u
tome uživa podršku ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva, dok po
drugim tezama zapravo smeta Kremlju jer se zalaže za neovisniju i u
društvu aktivniju crkvu kojoj se, među ostalim, spočitava raspirivanje
ksenofobije i nacionalizma. Ruski predsjednik Medvedev uputio je saboru
poruku s dobrim željama, ustvrdivši da se nada “nastavku razvoja plodne
suradnje između Ruske pravoslavne crkve i države”.
Veze s KGB-om
Više puta optuživan unutar RPC-a za šurovanje s Vatikanom, mitropolit
Kiril je danas izjavio kako ne može biti vjeroučiteljskih kompromisa s
drugim kršćanskim konfesijama, ali i ponovio kako suradnju s drugim
crkvama vidi kao način da se zajedno suprotstave marginalizaciji
religije.
Zanimljivo, svu trojicu kandidata za patrijarha ove najveće pravoslavne
vjerske zajednice (prema različitim procjenama, čini je između 130 i
190 milijuna vjernika širom svijeta) optuživalo se za bliske veze s
tajnim službama još od sovjetskih vremena. Nakon otvaranja KGB-ovih
dosjea početkom 90-ih, u javnosti su se čak pojavila i njihova navodna
kodna imena: agent Mihajlov (Kiril), agent Ostrovski (Filaret) i agent
Topaz (Kliment). Filaret i Kiril 80-ih su radili u međunarodnim
odnosima Ruske pravoslavne crkve. Imali su dozvolu za putovanja u
inozemstvo, a analitičari postsovjetskih dosjea tvrde da su u vremenima
komunističke diktature takva prava mogli steći samo oni svećenici koji
su pristali na kolaboraciju s KGB-om.
