Znamo da su se moderne ptice, odnosno ptice slične onima kakve danas lete svijetom počele razvijati negdje potkraj vladavine dinosaura. Ali kako su nastale, kako su evoluirale, zbog čega su preživjele udar meteora, i to ne samo preživjele, nego se u tom razdoblju broj njihovih vrsta i višestruko povećao? Sve to danas su jedna od glavnih pitanja kojima se bave paleontolozi, i moram priznati kako se, barem do sada, davanje odgovora na sva ta pitanja činilo gotovo nemogućim, a onda smo nedavno u Belgiji pronašli nju – riječi su paleontologa dr. Daniela Fielda sa Sveučilišta Cambridge koji je detaljno pojasnio zbog čega je pronalazak lubanje ptice za koju pretpostavljaju da je izgledala kao neka vrsta mješanca današnje kokoši i patke revolucionarno.
Fosil životinje koju su kolokvijalno nazvali wonderchicken (što bi u slobodnom prijevodu značilo čudesno pile) pronašli su u blizini grada Liegea na belgijsko-nizozemskoj granici unutar kamena vapnenca čiji promjer iznosi tek nešto više od pet centimetara, a u početku nisu mislili da je riječ o nekom značajnom otkriću.
CT otkrio očuvanu glavu
– Iako nismo bili pretjerano entuzijastični jer je iz kamena virilo tek nekoliko manjih kostiju, svejedno smo proučavanju pristupili s velikom radoznalošću jer su fosili ptica iz doba dinosaura izuzetno rijetki. Važno je napomenuti da nismo morali rastvoriti taj kamen da bismo vidjeli što se u njemu nalazi, nego smo napravili CT i otkrili da je u njemu gotovo sasvim očuvana lubanja stara 66,7 milijuna godina – opisuje dr. Field koji kaže kako ga je u tom trenutku obuzela silna euforija. Naime, na monitoru pred njima se upravo pokazao trodimenzionalni “sken” najstarijeg očuvanog fosila modernih ptica koji je uz to bio pronađen na sjevernoj hemisferi.
Svi fosili potomaka ptica kakve danas lete uokolo do tada su bili pronađeni na južnoj hemisferi blizu Antarktike, zbog čega su paleontolozi pretpostavljali kako su se one tamo i razvile, a ovaj pronalazak pobio je tu pretpostavku. Upravo zbog toga od sada će se, barem do nekog novog otkrića, na europski kontinent gledati kao na mjesto rođenja modernih ptica.
Nisu imale zube
– Životinja kojoj je pripadala ova lubanja dolazi iz porodice nazvane Galloanserae u kojoj se nalaze i patke i kokoši. S obzirom na to da je živjela u doba koje je neposredno prethodilo udaru meteora u zemlju, odlučili smo je službeno nazvati Asteriornis, po grčkoj božici zvijezda padalica Asteriji koja se bježeći od Zeusa pretvorila u prepelicu i bacila se s neba u more, a na mjestu pada nastao je otok – kazali su paleontolozi s Cambridgea koji smatraju kako su se upravo iz ove životinje kasnije razvile kokoši, patke i prepelice, a vjerojatno i još mnoge druge danas poznate slične ptice.
Zanimljivo je i da su znanstvenici dosad smatrali da su ptice koje su živjele u ono doba bile nešto veće te da su se nastanjivale isključivo na drveću, što nije točno jer je Asteriornis bila poprilično mala životinja koja je više hodala po zemlji nego što je letjela.
Nastanjivala se u blizini mora i rijeka, a za razliku od svojih letećih predaka, nije imala zube ni zaoštrene koštane završetke na krilima i repu. Pretpostavlja se da je težila oko 400 grama, što je veličina današnjih manjih pataka.
Glava joj je izgledala onako kako izgleda glava današnjeg pileta, dok je ostalo tijelo bilo slično tijelu divlje patke gluhare. Inače, do tog pronalaska najstariji fosil moderne ptice pronađen je na Antarktici 2016., a njegova starost procjenjuje se na 66,5 milijuna godina.
