U nedjelju, 17. studenog 1968. godine, najrazvedeniji otok Jadrana, otok kamena, soli, sira i čipke, koja je krasila čak i bečki dvor, pretvoren je u poluotok. Na tom otoku tisućljetnih maslina, na kom su arheološka nalazišta i znamenitosti iz kamenog, željeznog i brončanog doba, tragove su ostavili još stari Rimljani i Grci. Nakon pada, Venecije 1797. godine, našao se pod Austrijom, od 1805. do 1813. godine bio je pod vladavinom Napoleonove Francuske, a poslije Prvog svjetskog rata pod talijanskom okupacijom, sve do 1921. godine. No, niti stari Rimljani, ni Grci, ni Austrijanci, ni Talijani, ni Napoleonova vojska, nitko osim Hrvata, nije mogao na Pag pješice.
Učinio je to mogućim impozantni, armiranobetonski most, dug 301, širok 9, a visok 28 metara, koji je, preko Ljubačkih vrata, spojio otok Pag s kopnom. Lučni most, čiji je raspon luka 193,2 metra, u to je vrijeme bio jedan od pet najkvalitetnijih mostova u čitavoj Europi, kako je na svečanom otvorenju istaknuo direktor tadašnjeg Republičkog fonda za ceste, ing. Stjepan Lamer. Prema projektu ing. Ilije Stojadinovića, most je izgradila građevinska tvrtka "Mostogradnja“, a iako su uvjeti rada bili otežani, jaka je bura u više navrata prekidala gradnju, svi radovi na tom zahtjevnom projektu završeni su u predviđenom roku.
VEZANI ČLANCI:
S koliko je nestrpljenja i radosti taj most bio dočekan potvrdila je i duga kolona vozila, koja je odmah nakon što je pušten u promet, krenula preko Paškog mosta, prema mjestu Pag gdje se, osim povijesnog, svečanog otvorenja, tada proslavljala i 525 godina postojanja tog grada.
Osim u miru, Paški most je iznimno važnu ulogu odigrao i u ratu. Tijekom Domovinskog rata, bio je jedina, prometna poveznica između kontinentalnog i priobalnog dijela Hrvatske, prometna žila kucavica kojom su kamioni dostavljali hranu, ali i oružje, prema Dalmaciji. Koliko je most važan, znala je tada dobro i neprijateljska strana pa je Paški most bio česta meta raketiranja. Zrakoplovi JNA prvi su se put na njega obrušili 3. listopada 1991., a napadi su nastavljeni i tijekom nekoliko idućih dana, no onaj najjači, a ujedno i posljednji, dogodio se 8. studenog 1991., kada je most bio 'ranjen', ali, srećom, ne i onesposobljen za promet.
Nakon Domovinskog rata Paški most je potpuno obnovljen, a u novom je ruhu u promet pušten, kao novogodišnji poklon, 29. prosinca 1999. Šiban jakim vjetrovima i burom, Paški je most neminovno i žrtva korozije, stoga su krajem 2019. ponovo započeli radovi na sanaciji mosta, u prvom redu armature njegove armirano betonske konstrukcije. Danas Paški most ne nadziru čuvari, nego budne oči kamera HAK-a zahvaljujući kojima se, u realnom vremenu, može vidjeti stanje prometa na mostu, kojim, u ljetnim mjesecima, u oba pravca, dnevno prođe po nekoliko tisuća vozila.
>>FOTO Slavni dvorac ponovno blista: Trakošćansko jezero ponovno je otvoreno za posjetitelje>>
Kako napreduje "globalno zatopljenje" morat ce netko za godinu - dvije graditi novi most jer ovas stari samo sto nije potopljen!