Društvene mreže postale su osnovni dio naše svakodnevice, a mlađim generacijama bez njih je život postao nezamisliv. Iako su za mnoge omiljeni način komunikacije, učenja i zabave, sve više mladih društvene mreže koristi prekomjerno, što dovodi do ozbiljne ovisnosti. Istraživanja pokazuju da oni na internetu dnevno u prosjeku provedu i do sedam sati, a to može imati ozbiljne posljedice na njihov socijalni i emocionalni razvoj. Uloga roditelja u ovom izazovu ključna je – oni trebaju biti aktivni u praćenju digitalnih aktivnosti svoje djece, postavljanju granica i promicanju zdravih digitalnih navika.
A kako roditelji mogu prepoznati znakove da su njihova djeca ovisna o internetu i kada treba potražiti profesionalnu pomoć, otkrila nam je dr. sc. Dora Dodig Hundrić, jedna od suradnica na programu “Alati za moderno doba”, koji je nastao kao suradnja Hrvatskog Telekoma i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Cilj je ovog programa djeci i mladima pružiti relevantno znanje i pomoć u prepoznavanju potencijalnih rizika te ih zaštititi, ali i osvijestiti kako odgovorno koristiti internet.
Kako roditelji mogu prepoznati znakove da njihova djeca problematično koriste internet?
– Ono što roditeljima svakako mogu biti znakovi i alarmi da njihovo dijete koristi internet na način na koji on potencijalno narušava psihosocijalno funkcioniranje jesu promjene u dosadašnjim obrascima ponašanja, poput gubitka interesa u offline aktivnostima, u kojima je dijete donedavno uživalo, zanemarivanje školskih obaveza, socijalno povlačenje i smanjena uključenost u tzv. face-to-face interakcije, odnosno druženja uživo. Također, često je prisutna i izražena iritabilnost ili nemir kada se ne može uključiti u online aktivnost na koju je inače usmjereno, uočljive su i promjene raspoloženja, ali i promjene u navikama spavanja i, generalno, dnevnom ritmu.
Kako prekomjerno korištenje digitalnih medija utječe na društvene vještine kod djece?
– Kada je riječ o prekomjernom i problematičnom korištenju interneta, ono može narušiti psihosocijalno funkcioniranje osoba u više aspekata. U kontekstu društvenih vještina, primjerice, nedostatak direktne face-to-face komunikacije može dovesti do manjka iskustva i “prakse” u stvarnim (real-life) situacijama, prije svega kroz poteškoće u prepoznavanju neverbalnih znakova, emocija i drugih suptilnijih elemenata komunikacije. Ono što bih ovdje svakako naglasila jest da odnosi u virtualnom okruženju stvaraju jedan privid povezanosti, što može rezultirati manjim brojem kvalitetnih odnosa te posljedično osjećajem usamljenosti. Kako bismo uspješno zadovoljili psihološku potrebu za pripadanjem, potrebni su nam “pravi” i “stvarni” odnosi.
Koji su ključni savjeti za roditelje u pogledu balansiranja vremena na internetu i izvan njega?
– Svakako, da od najranije dobi djeteta, sukladno dobi, potiču otvoreni dijalog, komentiraju sadržaj te potiču njegovo kritičko propitkivanje. Nadalje, da potiču i stvaraju preduvjete za aktivnosti izvan virtualnog okruženja te da definiraju i neka obiteljska pravila oko korištenja pametnih telefona. Ako je problem već prisutan, važno je postaviti i jasne granice, poticati zdrave navike korištenje ekrana te koristiti i alate roditeljske kontrole vremena i sadržaja koje dijete konzumira. I, najvažnije, neka i sami budu primjer i model kako se tehnologija može koristiti uravnoteženo te doprinositi kvaliteti života, a ne je narušavati.
Što biste savjetovali roditeljima koji primjećuju promjene u ponašanju svoje djece zbog prekomjernog korištenja interneta?
– Prije svega, neka otvoreno komuniciraju sa svojim djetetom, izraze svoju zabrinutost i pokušaju vidjeti njihovu percepciju i motivaciju za takvo korištenje interneta. Neka im budu i model i podrška u uspostavljanju zdravijih navika kroz jasna i dosljednija pravila oko vremena na ekranima, poticanje offline aktivnosti, posebice onih koje su im ranije predstavljale zadovoljstvo. I za kraj, ako je potrebno, uvijek je dobro potražiti i profesionalnu pomoć i podršku stručnjaka na području mentalnog zdravlja.
Kako projekt “Alati za moderno doba” doprinosi podizanju svijesti o opasnostima digitalne ovisnosti?
– Preventivni program “Alati za moderno doba” program je prevencije bihevioralnih ovisnosti i rizičnih ponašanja u virtualnom okruženju. Već je iz samog naziva vidljivo da program polazi od činjenice da je virtualno okruženje dio našeg realiteta i da će tu i ostati. Na tragu toga, glavni je cilj projekta osnažiti djecu da uspješno i odgovorno koriste internet i da nauče uspostaviti ravnotežu između realnog i virtualnog okruženja. Ono što znamo jest da su za postizanje takvog cilja ključne socijalne i emocionalne kompetencije pa je program usmjeren upravo na to – svaka radionica predstavlja jedan “alat”, a kroz program se osnažuju važne vještine, poput donošenja odluka, rješavanja problema, brige o sebi, kritičko mišljenje.
Alati za moderno doba
Cilj projekta “Alati za moderno doba” je obučiti stručne suradnike i nastavnike u osnovnim školama diljem Hrvatske za provedbu programa kako bi zaštitili djecu i mlade od rizičnih ponašanja na internetu. Program je pripremao tim s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u suradnji s Hrvatskim Telekomom, a sam razvoj programa započeo je 2018. godine te je do danas okupio brojne stručne suradnike, nastavnike i škole s jasnim ciljem – odgovornim ponašanjem online.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom.
