Kako smo preživjeli “bailout”

Mladi su se iselili, tvrtke su otišle, a plaća je džeparac

Atena
Foto: Reuters/PIXSELL
1/2
20.08.2018.
u 06:42

Grčka danas službeno izlazi iz posljednjeg od tri paketa pomoći

Godine velikih rezova. To je za nas bio “bailout”, kaže nam Zagrepčanin Nikica Jeftić koji desetljećima živi u Ateni, i to na dan kad Grčka i službeno izlazi iz posljednjeg od tri paketa pomoći koji su spasili tu zemlju od gospodarskog kolapsa, ali i uvjetovali financijsku pomoć provođenjem reformi, politike štednje i rezova.

Egzodus ljudi

Godine mjera štednje – a one ne prestaju, stalno se nešto još malo reže – ostavile su grčko društvo izmučeno i urušeno socijalno i ekonomski.

– Ljudi se masovno iseljavaju. Posljedice egzodusa su itekako vidljive. Primjerice, nedostaje liječnika i medicinskog osoblja. Nedostatak mladih pak stvara opasnu situaciju da društvo ostane bez snaga, pa i bioloških, da ga vuku naprijed – ističe Jeftić. Iako su kafići u Ateni puni, napominje da to nije odraz stvarnog stanja u novčanicima.

– Porezi i birokracija nisu se nimalo poboljšali. Znam jako puno ljudi između 40 i 50 godina koji žive s roditeljima. Rade, ali im je plaća kao džeparac. I dalje nas opterećuje porez na nekretnine koji je trebao biti privremen. Moja obitelj godišnje plaća 1400 eura. Političari se hvale da nam je turizam dobar. Da, točno je da ove godine imamo porast broja dolazaka, no zarada je manja. Turisti ne troše. Ono što je nekad bio pun prtljažnik hrane, sad su paket-aranžmani od 200 eura. Samo se paušalno zbrajaju i uvode novi nameti. Kad se tomu pribroji i birokracija, gotovo je nemoguće otvoriti i voditi privatni biznis – govori Jeftić. Nije ni čudo da se više od 160 tisuća grčkih tvrtki preselilo u Bugarsku gdje su davanja manja.

– Ekonomisti imaju pokazatelje da nam ide bolje. No nikad mi nije bilo jasno jedno, oni kažu da ćemo se sada ponovo moći nastaviti zaduživati. Zar to nije apsurdno? – pita se Jeftić. S više od 260 milijardi eura koje su ostale države članice eurozone i Međunarodni monetarni fond (MMF) posudili Grčkoj u proteklih osam godina, spašavanje Grčke najveći je “bailout” u povijesti.

– Bez europske financijske pomoći, grčko gospodarstvo bi se urušilo i možda se ne bi desetljećima oporavilo. Cijena i posljedice takvog kolapsa na druge države i na EU bile bi puno veće nego milijarde eura koje su posuđene. Sve ekonomije u EU bile bi povučene, barem djelomično, u grčki ponor. Iz tog iskustva izlazimo kolektivno jači – poručio je europski povjerenik za ekonomsku i financijsku politiku Pierre Moscovici.

Gospodarski rast

Svi se sada nadaju da će se reforme nastaviti i nakon izlaska iz paketa pomoći te da će se Grčka vratiti na međunarodna tržišta kapitala kao vjerodostojna država eurozone koja se može zaduživati i refinancirati dugove, bez opasnosti da se vrati u paket pomoći. Nijedna europska država nije učinila više na modernizaciji javne uprave i ekonomije, poručio je Moscovici.

Realnost na terenu ostaje teška, stvarni život za mnoge grčke građane i poduzeća ne izgleda tako sjajno kao što zvuči vijest o izlasku iz “bailouta”, no Grčka se vratila gospodarskom rastu i nekoć golem proračunski manjak pretvoren je u solidan proračunski suficit, poručio je Moscovici, ali i dodao da ima puno posla koji treba napraviti kako bi Grčka stala na noge.

VIDEO Koliko vrijede vozačke dozvole

 

Komentara 40

DU
Deleted user
08:05 20.08.2018.

kodamesepita: Ti pricas stvari o kojima nemas pojma. Ja znam ovdije u Hrvatskoj ljudi koji zive na selu, i koji su naslijedili od roditelja i djedova seosko imanje od 3,5 hektara. Na tome je stara kuca, stala, svinjac, kokosinjac, itd... Covijek ima 1 300 kuna penzije i nikakvog drugog izvora novca. U selu i okolici se vecinom vrsi trampa, jer nema novaca u opticaju. Covjek poore nekome polje i ovaj ga placa ili u kukuruzu koji ce obrati u jesen ili u drvima koje ce posjeci (ili ukrasti) u sumi. Sad ako se uvede porez na nekretnine u Hrvatskoj, to njegovo imanje drzava moze procjeniti na 100 - 150 tisuca Eura. Godisnji porez na nekretnine bi mu bio dakle oko 1000 - 1500 Eura bar, sto je oko 10 000 kuna. Sad te ja pitam, kojim ce novcem taj covjek i njegova baba da plate taj porez na nekretnine??? I ako da citavu mjesecnu penziju, treba mu skoro 8 mjeseci da bi platio godisnji porez samo na to i nista drugo. I sto ce se desiti kad nebude mogao platiti? Dobit ce ovrhe i na kraju cemu zaplijeniti dio ili citavo imanje. I na kraju ce se naci na ulici da crkne od gladi. Jeli vecina njegove nekretnine bitna, ako mu ona jedva dozvoljava da prezivljava? A ponekad ni to?

Avatar Čitatelj300
Čitatelj300
08:46 20.08.2018.

Bio sam tamo prije 2 god i konobari su masovno ukrajinci i rumunji što me je iznenadilo s obzirom na toliku nezaposlenost. Ali takodjer i njemačka im je dala par milijardi kredita s kojima su kupovali njemačko naoružanje a poslijeje tjerali da stežu remenje

MA
marsovac
09:00 20.08.2018.

ja kad hocu potrositi onda se pitam,...dali imam taj novac...........Draga gospodo Grcka je pojam trositi i ne vratiti. Dugo su imali; debele place, masne penzije, birokraciju kojoj ni nasi uhljebi nisu ravni,....a cijena nekretnina su kod njih bile ko u bajci,....mislio si da si u drzavi koja ima samo milijardere,..............a sada pusiona.............nemojte zaboraviti i ove miliarde koje su date nece pomoci,.......bit ce jos gore za par godina. .............ca. 480 miliardi su im dali,.............

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije