I ako gospodarska situacija u Grčkoj pokazuje da se posljedice zadnje svjetske gospodarske krize još uvijek osjećaju diljem svijeta, sve se više spominje mogućnost nove recesije. S jedne strane mnoge se razvijene zemlje na svojevrstan način pripremaju za moguće nepovoljne gospodarske okolnosti.
Primjerice, američka je ekonomija na vrhuncu ekspanzije i tamošnja centralna banka koristi priliku da okonča neuobičajeno dugo razdoblje ekspanzivne monetarne politike te se kamatne stope vraćaju na uvjetno rečeno normalnu razinu. Na taj će način u slučaju nove krize FED ponovno biti u stanju prilagodbom monetarne politike stimulirati gospodarski oporavak.
S druge strane, brojne su države koje posljednje razdoblje gospodarskoga rasta nisu najbolje iskoristile ili su čak u potpunosti zanemarile ekonomsku realnost, poput Turske čije se gospodarstvo i valuta nalaze pred slomom zbog ignoriranja očitih prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.
Što se tiče domaće ekonomije, iako je Hrvatska daleko od turskog ili grčkog slučaja, nikako se ne može zaključiti kako činimo dovoljno da spremno dočekamo novu krizu. Iako se domaće gospodarstvo dobro oporavlja posljednjih godina, ne treba zaboraviti da je Hrvatska za razliku od mnogih drugih usporedivih europskih zemalja, zabilježila iznimno dugu recesiju koja je trajala punih šest godina i čije se posljedice još uvijek jasno vide.
Osim toga, treba biti iskren i reći kako je gospodarski oporavak dobrim dijelom rezultat pozitivnog učinka ulaska u EU, posebno kada je riječ o izvoznim rezultatima, dok je tek manjim dijelom posljedica promišljene ekonomske politike. Zbog toga nije na odmet podsjetiti da Hrvatska i dalje ima ozbiljne ekonomske probleme strukturne naravi.
Javni dug, iako je u padu, još uvijek je previsok, posebno imajući u obzir velike fiskalne rizike koji se mogu realizirati na teret državnog proračuna poput situacije u Uljaniku, dok o održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava te s time povezanim troškovima ne treba trošiti riječi. Nadalje, domaća su poduzeća i dalje visoko zadužena čime su njihove investicijske mogućnosti ograničene.
Također, iako se kriza najvećeg domaćeg koncerna nije značajnije reflektirala na trenutni gospodarski rast, treba biti svjestan da su brojna domaća poduzeća, često nazivana perjanicama domaćeg gospodarstva, ipak posrnula u spomenutoj krizi što će se svakako odraziti na njihovo poslovanje u narednom razdoblju u kojemu su prisiljena provesti restrukturiranje te će je malo vjerojatno da će se upuštati u preuzimanje većih rizika i poduzimanje rizičnijih poslovnih pothvata.
Uobičajena je greška da se nabrojani rizici zanemaruju u dobrim vremenima te da će se ponovno spominjati tek u slučaju novih problema na razini gospodarstva. Međutim, značajka je razborite ekonomske politike da se sučeli s njima u razdoblju rasta ekonomije, kada je rješavanje takvih problema znatno više izvedivo te tako i pripremi gospodarstvo na moguće nove recesijske tendencije.
>> Donald Trump na NATO summitu
