Mobilnost mladih u EU

Mnogi ne žele od kuće ni zbog posla

Mladi u EU manje su mobilni nego što se misli, 90% zaposlenih živi u mjestu boravka
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
28.03.2018.
u 08:20

Među nezaposlenim mladim Hrvatima koji su spremni preseliti se zbog posla, 19% preselilo bi se u drugi grad, 26% unutar EU, a 11% izvan EU

Hrvatska, Estonija i Slovenija imaju najveći udio nezaposlenih mladih ljudi koji su se spremni preseliti u neku drugu članicu EU zbog posla. Taj je udio za Hrvatsku i Estoniju 26 posto, Sloveniju 25 posto, dok je na razini EU udio mladih zainteresiranih za preseljenje u EU samo 12 posto, pokazuje istraživanje europskog statističkog ureda Eurostat o mobilnosti mladih u Europi.

Razočarani Rumunji

Prve generacije Rumunja koje su napustile svoju zemlju i otišle raditi drugdje u EU zacijelo imaju loša iskustva jer mladi iz Rumunjske više ne žele migrirati izvan svoje zemlje. U Hrvatskoj je još uvijek znatno više mladih ljudi koji bi trbuhom za kruhom radije otišli u drugu državu članicu EU (26%) nego što bi promijenili mjesto boravka unutar Hrvatske (19%). Eurostat navodi da 44 posto nezaposlenih mladih u Hrvatskoj ni pod cijenu zaposlenja nije spremno napustiti sredinu u kojoj žive, dok su najlojalniji svojoj zemlji mladi s Malte, u kojoj ih tri četvrtine želi ostati, ili Danske – gotovo dvije trećine! Portugalci su najmobilniji europski radnici i samo ih 29 posto ne želi napustiti svoj dom, dok ostali nemaju problema s preseljenjem.

Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:

Mladi u EU manje su mobilni nego što se misli, 90% zaposlenih živi u mjestu boravka
1/10

Mobilnost mladih u Hrvatskoj nešto je niža od europskog prosjeka, gdje bi polovica nezaposlenih promijenila životnu sredinu. Kad je riječ o mladima koji rade u Hrvatskoj, 91 od njih sto zaposleno je u mjestu boravka, šestero se zbog posla preselilo iz druge sredine, a troje se doselilo u RH iz drugih država. Unutar EU 90 posto zaposlenih mladih radi u svojoj sredini, osam posto ih se selilo unutar vlastite države, a samo jedan posto migriralo je iz druge članice EU. Svaki peti nezaposleni mladi Europljanin preselio bi se zbog posla unutar svoje zemlje, 12 posto njih otišlo bi u drugu članicu, a 17 posto radilo bi i izvan EU. U istraživanje su uključeni mladi u životnoj dobi od 20 do 34 godine. U Hrvatskoj o preseljenju izvan EU razmišlja 11 posto mladih pa, kad se njima pridruži 26 posto mladih koji bi se preselili u EU, dolazi se do udjela od 37 posto mladih koji su spremni napustiti zemlju. U Francuskoj je takvih 44 posto, Španjolskoj 43 posto, Sloveniji 34 posto, Slovačkoj 27 posto.

Obrazovaniji lakše idu

Mobilnost mladih raste s razinom obrazovanja pa su najobrazovaniji najspremniji za preseljenje i u vlastitoj zemlji i u inozemstvo. Najveći je udio mladih koji su se doselili u zemlju zbog posla u Irskoj (26%), Francuskoj (16%), Finskoj (14%) i Švedskoj (13%). Udio mladih nezaposlenih koji bi radili izvan EU najviši je u Švedskoj (34%), a slijede ih Španjolska, Finska (28%) i Francuska (27%).

Komentara 2

Avatar anlaser
anlaser
16:41 01.04.2018.

Tko mladima manipulira ? Razmisli još jednom.Katastrofa je kad mladi čovjek u svom životopisu pod kvalifikaciju upiše "mladež ....nečija" i taj dobije posao a onaj mladi školovani nestranački pakuje koferei odlazi jer nije podoban niti "sposoban" da se izbori zaza posao u domovini .Prije 30 godina smo bili bar 20. ispred Mađarske ,Rumunjske i Bugarske a sada smo na začelju svega.Politička elita je zakopala ovu zemlju jako duboko.

Avatar titanov sin 2
titanov sin 2
15:51 28.03.2018.

Na žalost se sa mladima manipulira, medije svim silama potiču iseljavanje. Stvara se slika kao da je Hrvatska najgora na svijetu ali brzo će stići buđenje u glavama onih koji vjeruju propagandi. Po meni dobro iskustvo, evo Rumunjska je odličan primjer okrutne stvarnosti. Treba se boriti za svoju zemlju u svojoj zemlji, ostalo je lutrija. Neka dobro razmisle onih koji imaju djecu, da li je hedonizam važniji od njih. Neka razmisle o traumama koje se stvaraju u psihi najmlađih.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije