nikola vudrag

'Moj je posao bio realno prikazati Franju Tuđmana'

Mursko Središće: Novootkrivena bista dr. Franje Tuđmana izrađena od čahura
Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
27.11.2021.
u 20:38

Bista prvog hrvatskog predsjednika postavljena u Murskom Središću izlivena je u mesingu od rastopljenih čahura iz doba Domovinskog rata i klasičnog je narativnog izgleda

Napokon spomenik prvom predsjedniku koji mu i nalikuje... Jedan je to najčešćih komentara nakon što je u Murskom Središću u srijedu navečer otkriven spomenik dr. Franji Tuđmanu, rad kipara Nikole Vudraga.

– Bista je nastala na inicijativu Zrinske garde Čakovec. Nazvali su me i rekli da bi željeli bistu koja mu sliči i izgleda dostojanstveno. Dogovorili smo se nakon skica da je lijevamo u mesingu od rastopljenih čahura iz doba Domovinskog rata, a da sama skulptura bude klasičnog narativnog izgleda. Ponekad je u redu da skulptura bude klasična, kao javni spomenik koji je danas pod velikim kritikama.

Stil i ukus

Konceptualno, apstraktno, sve je to u redu kad je u pitanju neka ideologija kao u Bakića ili Džamonje, ali kad se radi o konkretnoj osobi ili konkretno državniku poput dr. Franje Tuđmana, najidealnija je ipak narativna modelacija. Bez obzira na nečije mišljenje, pozitivno ili negativno o njemu kao osobi, moj je posao kroz objektivnost prikazati istinu, čovjeka kojeg se prepoznaje, odlivenog od ispucanih čahura iz rata – kaže nam varaždinski umjetnik Vudrag. On se prije tri godine uključio u sličnu raspravu kad je u Zagrebu otkriven spomenik prvom hrvatskom predsjedniku u izvedbi Kuzme Kovačića. Tad su neki prigovorili da taj spomenik uopće ne sliči dr. Tuđmanu. “Svatko ima svoj stil rada, to valja poštovati, ali su ukusni razni baš kao i stilovi, čak i u odabiru osnovne ideje spomenika. U ovom slučaju osobno smatram da ponekad ne trebamo vojskovođe, već ljude koji grade nasljeđe”, poručio je tada. Njegova bista u Murskom Središću u Međimurskoj županiji postavljena je uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Gradonačelnik Dražen Srpak (HDZ) rekao je tom prigodom da je F. Tuđman bio osoba koja je inzistirala na povijesnom pomirenju hrvatskog naroda, te da je ponosan što je bista postavljena na Trgu Franje Tuđmana, koji je gradski Odbor za imenovanje ulica, sastavljen od članova različitih političkih opcija, jednoglasno imenovao. Postavljanje biste je inicirala Zrinska garda Čakovec, a financirali su je zajednički Zrinska garda i Grad Mursko Središće. Diljem Hrvatske postavljeno je više raznih spomenika dr. Tuđmanu. Mogu se vidjeti u Splitu, Osijeku, Pakoštanima, Prigradi, Kninu, Cirkovljanu, Škabrnji, Slavonskom Brodu, Kaštelima, Virovitici, Makarskoj, Velikom Trgovišću, Pločama...

– Od izvedenih onaj u Škabrnji Kuzme Kovačića mi je likovno dobar, a idejno, ali neizveden, s natječaja za Trg Franje Tuđmana u Zagrebu, spomenik autora Kažimira Hrastea koji je Tuđmana pokušavao uklopiti u krošnju metalnog drva, što je blago nalik velikom Anthonyju Gormleyu. Nisam ja tu mjerodavan za kritiku i ne kažem da nešto ne štima, ali osobno, javno spomenički, vapim za vremenima narativnosti i neupitne snage kojom zrače jedan Rendić, Frangeš, Valdec, velikani realizma i narativnog monumentalizma, gdje osjetite auru likovnog djela – kaže Vudrag.

I sa sunčanim naočalama

Inače, dr. Franjo Tuđman bio je počasni građanin Škabrnje, a i središnji trg nazvan je po njemu. Brončani spomenik visok 340 centimetara rad je kipara Kuzme Kovačića, a otkriven je u rujnu 2001. godine. Prvi predsjednik drži ruku na srcu, a neki kritičari ističu da je autor odlično pogodio izraz lica. “Nema dvojbe da je riječ o Kuzminoj magiji prepoznavanja, simboliziranja i sugestije jer, portretirajući Tuđmana, Kovačić je portretirao i Hrvatsku”, napisao je Igor Zidić. Jedan od spomenika koji je izazvao najviše reakcija je i bista u Novoj Gradiški postavljena 2008., s dr. Tuđmanom sa sunčanim naočalama. U Pakoštanima je spomenik izradio fra Joakim Gregov, predstojnik Franjevačkog samostana Gospe od Milosti u Hvaru.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije