Mađarski MOL pokrenuo je još jedan proces protiv Hrvatske u Bruxellesu – Europskoj komisiji žalili su se na Zakon o energiji, točnije na njegove odredbe iz članka 4. prema kojima su rafinerije i ostala energetska infrastruktura objekti od strateške važnosti za hrvatsku državu. Njihovim vlasnicima tim se člankom postavlja obveza održavanja, tehnološkog unapređenja i modernizacije u skladu sa Strategijom energetskog razvoja i interesima Hrvatske.
Mađare ‘žulja’ veto
Iz Europske komisije u Zagreb su već počeli stizati neslužbeni upiti o MOL-u spornim zakonskim odredbama, a prema dostupnim informacijama, MOL se otvoreno Komisiji žalio da mu propisane obveze u Hrvatskoj krše prava jer se njima dovodi u pitanje mogućnost zatvaranja rafinerija. Nije tajna da je strateški partner države u Ini planirao u 2014. godini gasiti rafineriju u Sisku, a za četiri godine takva solucija predviđena je i za rafineriju u Rijeci. Od Europske komisije stoga traže zaštitu i istragu je li spomenuti zakon u skladu s pravnim standardima EU. Europska komisija još nije zauzela službeni stav ni o prošloj tužbi MOL-a vezanoj uz slučaj Zakona o privatizaciji Ine iz 2002. godine i odredbe iz članka 10. kojima se hrvatskoj državi daju posebna dioničarska prava. Pritom mađarskog partnera najviše “žulja” pravo države na veto u donošenju pojedinih važnih odluka.
U pregovaračkom postupku s Europskom unijom država se obvezala na izmjene tog zakona, ali to još nije provela. Postupak izmjena bio je iniciran prije godinu i pol, tada se tvrdilo da ga je požurivao Siniša Petrović, predsjednik Nadzornog odbora Ine, ali se u međuvremenu zastalo. Tek je ovih dana najavu ponovnih aktivnosti na Zakonu o privatizaciji Ine dao predsjednik Vlade Zoran Milanović. Zanimljivo je, međutim, da je još u veljači ove godine, dakle prije četiri mjeseca, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova dalo pismeno očitovanje Komisiji vezano za ovaj slučaj, a u njemu je objašnjeno da se odustalo od usvajanja tih zakonskih izmjena zbog sudskih postupaka koji su u tijeku, a u kojima bi se, među ostalim, trebalo utvrditi i je li MOL nezakonito, kriminalnim i koruptivnim radnjama, stekao upravljačka prava u Ini. U tijeku su i arbitražni postupci koji se vode zbog ugovora i prava stečenih na temelju zakona o privatizaciji Ine.
– Stav je Republike Hrvatske da ne bi trebalo ići u izmjene zakonodavnog okvira sve dok traju navedeni postupci koji se izravno tiču procesa privatizacije Ine – zaključak je u dopisu MVP-a iz veljače. U međuvremenu je u jednom od postupaka izrečena pravomoćna sudska presuda pa je pozicija Hrvatske u ovom trenutku bitno poboljšana, no i dalje se s velikim oprezom iz Vladinih redova komentira buduće izmjene. Sam premijer Milanović dao je naslutiti da bi izmjene mogle biti brze, ali iz resornog Ministarstva gospodarstva suzdržano se i tek na neslužbenoj razini govori o pripremama zakonskih izmjena i aktivnostima na njima. Točnije, izrada novih zakonskih odredbi nije još počela, a stajalište po viđenju Ministarstva gospodarstva u pogledu zakona o Ini nije se promijenilo. Hrvatska se, kažu naši sugovornici, jest obvezala u postupku ulaska u Europsku uniju na izmjene ovog zakona, no još ima vremena za taj postupak.
Dovoljna pravna težina
Europska komisija, naime, može tek nakon tri godine od pristupanja u punopravno članstvo reagirati i poduzeti odgovarajuće mjere ako Hrvatska ne ispuni obveze iz članka 38. pristupnog ugovora. Ako ocijeni da Hrvatska nepravovremenim mijenjanjem ovog zakona nije postupila po Ugovoru o funkcioniranju EU, Komisija ima mogućnost pokrenuti i postupak zbog povrede po članku 258. UFEU, no argumenti Hrvatske zbog kojih zakon još nije mijenjan, uvjereni su u nadležnim ministarstvima, imaju dovoljnu pravnu težinu da se to ne dogodi.
>>Pet dokaza veleizdaje i ratnog profiterstva
Za sve je kriv HDZ,i bivsi premijer,koji su "prodali"INU,odnosno dozvolili da MOL postane vecinski vlasnik,sve ostalo je tuzna povjest.