Hrvati u BiH danas dobivaju novog člana Predsjedništva. Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH, danas preuzima dužnost zajedno s bošnjačkim članom Bakirom Izetbegovićem i srpskim Mladenom Ivanićem. U povodu toga dao je ekskluzivni intervju za “Večernji list” u kojem govori o planovima, prvim potezima, hrvatskom pitanju u BiH, odnosima sa susjedima...
Danas u Predsjedništvu BiH preuzimate dužnost hrvatskog člana Predsjedništva. Koje su vaše prve poruke?
Nakon osam godina hrvatski narod u BiH dobio je prigodu izabrati i imati legitimnog i legalnog hrvatskog člana Predsjedništva. To otvara mogućnost traženja konačnog rješenja jednakopravnosti tri naroda u BiH, kao i za prezentiranje stavova o BiH u kojima će biti jasno artikulirani i interesi hrvatskog naroda.
Razvlačili su Hrvate
Vraćate se na mjesto s kojeg vas je smijenio visoki predstavnik Paddy Ashdown 2005. Kako s ove distance gledate na ta događanja?
Iako neću reći da je taj trenutak o bilo čemu odlučivao, ipak od tada stvari u BiH idu pogrešnim putem. U posljednjih deset godina ništa se dobro nije dogodilo za BiH, posebice za Federaciju. Pokušavalo se nametanjem i revizijom Daytonskog sporazuma riješiti krizu u BiH. Nažalost, većina promjena i odluka bila je na štetu hrvatskog naroda. Željelo se u Federaciji razvlastiti Hrvate s tendencijom gašenja županija.
Mislite li da je nametanje rješenja i danas moguće u BiH?
Vjerujem da je vrijeme nametanja odluka iza nas. Svi oni koji žele dobro BiH, shvatili su da to moraju raditi legitimni predstavnici triju naroda, izabrani na izborima. Činjenica da je visoki predstavnik nedavno poništio sve odluke o smjenama, jasna je poruka da je prošlo vrijeme korištenja bonnskih ovlasti OHR-a.
Koja su pitanja koja će novo Predsjedništvo rješavati na početku mandata? Problemi granica s RH, Srbijom, Crnom Gorom, pitanja imovine...?
Predsjedništvo ima velike ovlasti kada je u pitanju vođenje vanjske, monetarne, sigurnosne politike, vojnih struktura. Svojim ponašanjem morat ćemo relaksirati odnose sa susjedima. Dakako, moramo postaviti jasan standard i načelo kako riješiti sve sporove oko granica. Jedni otvaraju pitanje s Crnom Gorom iako je sve dogovoreno, drugi smatraju da je sporan i značajan dio granice sa Srbijom, treći vide probleme oko granice s RH. Pokušat ćemo ih riješiti po načelima i standardima koji vrijede u međunarodnom pravu. U slučaju da se ti problemi ne mogu riješiti, treba ih prepustiti arbitraži.
Poljuljana je vjera u institucije BiH pa i u Predsjedništvo. Kako to promijeniti?
Mi, članovi Predsjedništva BiH, morat ćemo znati istinski predstavljati BiH kao svoju domovinu, bez obzira na to što će neke politike ili političari misliti drukčije. Probleme treba rješavati kompromisom, a ne isključivošću.
U čemu, ipak, neće biti kompromisa?
Oko dvije stvari: jedna je država BiH, a druga je pozicija hrvatskog naroda. Uostalom, čuvajući poziciju i jednakopravnost hrvatskog naroda, izravno čuvamo BiH. O svemu drugome možemo se dogovoriti.
Možete li biti konkretniji, kako riješiti hrvatsko pitanje u BiH?
Međunarodna zajednica uvidjela je da Hrvati u BiH nisu ravnopravni. Upravo je naša najveća pobjeda u tome što smo uspjeli hrvatsko pitanje u BiH internacionalizirati. Tako će nam biti lakše boriti se za donošenje novoga Ustava i Izbornog zakona. BiH treba biti uređena kao federacija s nekoliko federalnih jedinica, sa Sarajevom kao distriktom. Kada ovo govorim, naglašavam da mi ne želimo crtati granice. Jer, za nas je jedina karta BiH i njezine međunarodno priznate granice. Želimo samo dobiti Ustav i Izborni zakon koji će osiguravati da nitko ne može drugome birati predstavnike.
Na čemu ćete posebno inzistirati?
U kampanji smo predstavili program. Sadrži sedam točaka, nazvan je „Hrvatski odgovor“. Sve točke dotiču ključne teme u BiH: ustavne promjene, izborni zakon, Domovinski rat, gospodarsku održivost, socijalnu politika i zdravstvo, jezik, kulturu, nacionalni identitet, pravnu državu i borbu protiv korupcije te EU, NATO integracije. Ovaj program je osnova svih razgovora i ovo su naši principi. Na temelju njih pregovaramo oko vlasti i tražimo kompromis. Uvjeren sam da ćemo neke od njih prije, neke poslije pokrenuti u ovom četverogodišnjem mandatu.
Smatrate kako je prioritet da BiH dobije kandidacijski status za EU te ulazak u NATO. Kada je to moguće?
Euroatlantski paket nešto je što je vrh vanjske politike BiH. Kada je u pitanju put prema Bruxellesu, EU, ne vidim razloga zašto ne bismo ispunili sve uvjete u sljedeće dvije godine da stignemo istočne susjede. Što se tiče NATO-a, tu je situacija znatno složenija. MAP i Partnerstvo za mir su realni ciljevi koje možemo postići. Pitanje vojne imovine osjetljiva je tema za stranke iz RS-a. S njima treba dogovarati modele i rješenja.
Rekli ste da ćete kao novi član Predsjedništva BiH među prvima posjetiti Bruxelles, Vatikan, Zagreb. Zašto?
Da, jedan od mojih prvih posjeta treba biti našim susjedima. To je Zagreb. Iz dva razloga. Jedan je jer je to Hrvatska, drugi jer je to EU. Upravo je to put, preko Zagreba do Bruxellesa. Napravit ćemo isto tako i plan posjeta Srbiji, Crnoj Gori... Bruxelles ćemo posjetiti do kraja godine. Ono što mene osobno i politički obvezuje je posjet Vatikanu.
Kakvi su odnosi BiH i Vatikana?
Davno smo potpisali sporazume sa Svetom Stolicom, ali oni se ni izbliza nisu proveli. Tražit ćemo rješenja kako se može brzo realizirati njihova provedba.
Proteklog tjedna bili ste s Josipovićem, Milanovićem, Lekom, Karamarkom. S tih sastanaka poslana je poruka: europska budućnost i potreba da BiH ima stabilnu vlast. Kakav je vaš odnos s dužnosnicima u RH?
S njima sam u posljednje dvije ili tri godine imao na desetke susreta. Tim razgovorima utjecali smo na izgradnju kvalitetnih i dobrih odnosa između BiH i RH. U takvom kontekstu rješavamo i poziciju hrvatskog naroda u BiH.
Moraju li bh. Hrvati strahovati tko će u budućnosti biti na vlasti u RH?
Hrvati iz BiH trebaju imati dobre odnose s institucijama u RH i njihovim izabranim predstavnicima.
Kako i na koji način RH može u budućnosti pomoći bh. Hrvatima. Je li taj utjecaj jači sada kada dolazi iz EU?
Naravno. Uzmite Parlament EU gdje dvije različite političke grupacije iz Hrvatske jednako snažno zagovaraju poziciju hrvatskog naroda u BiH. Smatram da RH te instrumente mora snažnije koristiti. Kako Tomislav Karamarko kaže: “Nitko u RH ne može biti miran dok hrvatski narod u BiH nije jednakopravan s druga dva naroda.”
Pobjednici u vlasti
Počinje predizborna kampanja u RH. Hrvati iz BiH imaju pravo glasa. S oba predsjednička kandidata imate dobru suradnju, kontakte...!?
S obzirom na to da je gospođa Kolinda Grabar Kitarović kandidatkinja naše sestrinske stranke, samim tim prema njoj imamo posebnu obvezu. HDZ je dao veliki doprinos pobjedi naše koalicije na izborima u BiH. S druge strane, s predsjednikom Josipovićem sam u posljednje četiri godine imao mnogo susreta. Oko većine pitanja imali smo dobar, uravnotežen, rekao bih i zajednički stav. No, tko god pobijedi, ja ću mu kao član Predsjedništva BiH čestitati.
London i Berlin pokrenuli su inicijativu za rješavanje krize u BiH. Dobivena je podrška EU i SAD-a? Hoće li se moći i ispuniti?
Kada su predstavili inicijativu, odmah sam je podržao, kao i sva nastojanja da se BiH otvori put napretka, unutarnje organizacije, stabilnosti... Ponekad međunarodna zajednica u dobroj namjeri postavi ambiciozne planove. Ipak, mi u BiH morali smo kazati kojom dinamikom i snagama možemo provesti ono što od nas Bruxelles traži. Očekujem da će ono što zagovaraju hrvatske stranke, u interesu sva tri naroda u BiH, pomoći na ubrzanju puta za dobivanje kandidacijskog statusa za EU.
Prije desetak dana objavljeni su službeni rezultati izbora. Hoće li BiH u 2015. ući s novom vlašću?
Veći dio vlasti bi do tada trebao biti formiran ako ne bude blokada i opstrukcija. Ako do kraja studenoga u Federaciji BiH završimo formiranje vlasti u županijama, ne vidim razlog zašto se do Nove godine ne bi formirala i federalna Vlada. RS će sigurno do tada to učiniti. Ako se dogovorimo tko čini vlast, konstituiramo parlamente, imamo mandatare do toga roka, mogli bismo reći kako smo napravili nešto što nismo nikada do sada.
Oči javnosti bile su uprte u prekjučerašnji sastanak HDZ-a i SDA. Rezultirao je dogovorom o vlasti u FBiH i županijama. Što to znači?
Mi kao pobjednici unutar hrvatskog korpusa sa SDA kao izbornim pobjednikom kod bošnjačkog naroda precizno smo definirali partnerstvo sudjelovanja u vlasti na svim razinama. SDA ima svoje koalicijske partnere, mi imamo svoje. Siguran sam da ćemo možda već sutra na razgovorima u zgradi Predsjedništva u Sarajevu dogovoriti program i dinamiku kako uspostaviti vlast. Barem kada je u pitanju Federacija BiH. Jedna od poruka koju smo ja i Izetbegović poslali je kako nećemo dozvoliti da to bude prepreka u nastojanju da napravimo vlast ondje gdje je moguće. Da se počnu rješavati ključna životna pitanja.
Pitanje vlasti na državnoj razini je za sada odgođeno!?
HDZ je otvorio razgovore s Dodikovim SNSD-om. Složili smo se da trebamo imati stabilnu vlast. Stoga bi bilo logično da su oni koji uspostave vlast u Republici Srpskoj i Federaciji BiH partneri i na državnoj razini. To je bio naš pristup. Paralelno s ovim dogovorom, SDA je potpisao partnerstvo s drugim blokom iz RS-a. Kada završimo razgovore oko FBiH, krenut ćemo u provedbu izbornih rezultata na državnoj razini. S predstavnicima RS-a moramo naći zajedničko rješenje.
Mnogi spočitavaju partnerstvo HDZ-a i SNSD-a, vas i Dodika? Stvorena je percepcija da štitite jedan drugog. Je li to tako?
Mnogi su naš korektan odnos prepoznali kao strateško partnerstvo. Mi smo provodili sve što smo se dogovorili. Za potrebe raznih politika naša suradnja je često stavljana u neke druge kontekste. Ali to je BiH. Nastojim nemati političkog protivnika među kolegama. Pokušavam ne uvrijediti nikoga bez obzira na to što sam ja doživljavao. Ali nije kod svih bilo tako. Volio bih da i s drugim liderima imam odnos kakav imam s Dodikom. Zašto bih bio u boljim odnosima s Dodikom nego s Bosićem, Ivanićem, Tadićem ili Izetbegovićem, Radončićem, Komšićem... Svi imamo interese i političku misiju. Ali ako nam je zajednički interes BiH, ne vidim razlog zašto ne bismo radili zajedno.
Izjavili ste da u raspodjeli vlasti Hrvati traže sva mjesta koja im pripadaju po Ustavu i izbornim rezultatima. Dio javnosti to predstavlja drugačije, da koalicija HNS-a, predvođena HDZ-om, sve traži zbog dužnosti?
Uvijek je netko nezadovoljan i počne preslikavati ovakve stvari na fotelje. U vlast se i ulazi da biste je obavljali. Ako mislite promijeniti neke stvari, to se pokušava provesti preko pozicija, ministarskih, direktorskih, predsjedničkih. Zbog toga se i ide na izbore. Druga je stvar idete li u te fotelje pod svaku cijenu. Hrvatski narodni sabor predvođen HDZ-om BiH, na našu sreću ili nesreću, danas ima takav rezultat da je apsolutni pobjednik unutar svog naroda, a to traži i odgovornost. Mi, stranke okupljene oko HNS-a, moramo preuzeti i svu odgovornost i sve dužnosti koje po Ustavu pripadaju Hrvatima.
Mislite li da će novi savez u FBiH predvođen HDZ – SDA relaksirati odnose između Hrvata i Bošnjaka u budućnosti?
Prije dvije godine predlagao sam SDA da napravimo strateško partnerstvo. Sada nismo ni blizu njega, razgovaramo o tome kako četiri godine biti zajedno na vlasti i otkloniti neka pitanja. Bio bih sretan da smo dogovorili sve prije izbora. Ovo partnerstvo nema alternative. Uspjet ćemo ako budemo iskreni. Krajnje je vrijeme da izgradimo iskreno povjerenje između Hrvata i Bošnjaka i da to ozračje prenesemo i na BiH.
Što mislite o ulasku Željka Komšića i njegove stranke u vlast?
S obzirom na to da je to mlada i nova stranka, Demokratska fronta ostvarila je izuzetno dobar rezultat. Komšić je dugo u politici, obavljao je ključne pozicije u SDP-u. Međutim, jedno je biti lider stranke, a drugo obavljati dužnosti. Mislim da ga čeka veliki posao u stvaranju stranačke infrastrukture.
Planiran je skori sabor stranke, izborni. Ostajete li predsjednik HDZ-a BiH?
Vi me to prvi pitate. Istina, razgovaramo već oko priprema za 12. sabor HDZ-a BiH. Da, on mora biti izborni. Meni istječe mandat, zato me vjerojatno to i pitate. Vjerujem da će sabor biti između ožujka i svibnja 2015. Dogovorit ćemo uskoro koncept provedbe unutarstranačkih izbora. Tko će se sve od nas kandidirati, treba dobro raspraviti.
Na čelu ste i Hrvatskog narodnog sabora, krovne institucije Hrvata u BiH. Mnogi smatraju kako nije ispunio svoju misiju. Hoće li se to promijeniti?
Čim provedemo izborni rezultat, sazvat ćemo Sabor HNS-a. Na njega će biti pozvani svi legitimni predstavnici hrvatskog naroda bez obzira na to kojoj političkoj opciji pripadaju. Jedini uvjet je da prihvate deklaracije i rezolucije HNS-a. Siguran sam u jedno, Sabor će biti demokratski i do kraja će otvoriti vrata svima koji to žele. Dogovorili smo da mijenjamo i koncept funkcioniranja i transformiramo HNS. Do sada se moglo čuti kako HNS služi samo HDZ-u. Mislim da je više služio drugim strankama i zbog takvih izjava HDZ je morao najviše raditi. Vjerujem da ćemo nakon dva mjeseca, kada procjenjujem da će biti Sabor, imati novo vodstvo, novu infrastrukturu i nestranačke ljude u Glavnom vijeću: od znanstvenika, liječnika, predstavnika Crkve pa do svih onih koji nisu vezani ni uz jednu stranku.
>>SDA i HDZ nisu dogovorili vlast na razini države BiH
>>'Hrvatima ne damo poseban entitet, izbornu jedinicu i televizijski kanal'
Nadam se da će pobjediti Kolinda, jer smo SDP-u mi iz dijaspore već duže vremena trn u oku te nam žele oduzeti pravo glasa. Kad šaljemo miljune u domovinu, doniramo i pomaže svoje obitelji onda valjamo. Ne čudi me da Josipović i Milanović za Hrvate u svijetu i BiH ne mare jer vidite kako štite one koji su nas ubijali. Ako ne mare za gladne pred nosom zašto bi za nas. Zato se nadam da će pobjediti Kolinda jer iskazuje iskreni interes za nas u svijetu i BiH!