I tu negdje krug završava. S druge strane, puno je više negativnih stereotipa koji prate Hrvatsku i Hrvate, a povezani su prije svega s njihovom ulogom u Drugom svjetskom ratu.
Prof. Stjepan Meštrović tako u Globusu u broju od 25. ožujka 1998., govoreći o statusu Hrvatske na internetu, kaže: "Italija ima pizzu i renesansu, Hrvatska ima ustaše". Loš imidž koji je Hrvatsku pratio od 1945. do izražaja je došao početkom devedesetih godina kad Zapad Hrvate nije smatrao žrtvom poput BiH, već nacionalistima koji razaraju Jugoslaviju i žele dijeliti Bosnu i Hercegovinu.
Posljednjih godina slika se umnogome popravila, prije svega zbog razvoja demokratskih standarda (pogotovo nakon promjene vlasti 3. siječnja), približavanja EU, oporavka turizma, sportskih uspjeha nogometaša, Janice i Ivice Kostelića, Goranova osvajanja Wimbledona... Mogli bismo reći da je Hrvatska do početka devedesetih bila nepoznata zemlja s pozitivnim imidžem, potkraj devedesetih on je bio prilično loš, a ulaskom u novo tisućljeće Hrvatska se pokazala u pozitivnom svjetlu.
Rušenje stereotipa i izgradnja pozitivnog imidža vrlo je zahtjevan posao i u tome moraju sudjelovati svi i političari, i diplomacija, i turistički radnici, i mediji, i gospodarstvenici. Svi oni kroz razne komunikacijske kanale moraju plasirati hrvatske prednosti, vrijednosti po kojima će zemlja postati prepoznatljiva, popularna i različita od drugih.
Stručnjak za međunarodne odnose s javnošću Božo Skoko smatra da se Hrvatska svijetu mora predstaviti na dva načina: predstavljajući se i djelujući kao prihvatljiv politički subjekt, neovisno o balkanskim zemljama, te kao europska i mediteranska zemlja koja njeguje europsku demokratsku tradiciju i djeluje po pisanim i nepisanim pravilima modernog političkog djelovanja.
Hrvatski simboli
Poznati dizajner Boris Ljubičić smatra da Hrvatska ima tri simbola, koji su zapravo upečatljivi hrvatski proizvodi: hrvatski grb s kvadratima za koje smatra da imaju upečatljivu formu, lako se prepoznaju i vidljivi su, kravatu kao kulturni i modni detalj i psa dalmatinera koji je poseban i lako uočljiv. Nedovoljno iskorišteni hrvatski simboli su: Podravkina vegeta, Kraševe bajadere, Plivin apaurin, istarski tartufi, drniški pršut...
Netaknuta priroda
Inozemni mediji o Hrvatskoj kao turističkom odredištu pišu vrlo pohvalno. No stručnjaci upozoravaju da Hrvatska što prije treba postati ekskluzivna i elitistička destinacija jer bi u protivnome mogla postati masovno i jeftino mjesto za odmo. Budućnost Hrvatske je i u proizvodnji zdrave hrane, za što postoje svi uvjeti. Hrvatska ima i velike zalihe vode za piće te kvalitetno drvo, čija je prerada trenutačno zapostavljena.
Sportaši promotori
"Goran je najveći veleposlanik Hrvatske", tako je britanski The Telegraph popratio Ivaniševićevo osvajanje Wimbledona i spektakularan doček na rivi. Ni drugi svjetski mediji nisu štedjeli i prostor u udarnim terminima svojih emisija. Ivaniševićevu popularnost iskoristila je te godine i Hrvatska turistička zajednica. Istim epitetima su strani mediji počastili i Janicu nakon osvajanja četirju olimpijskih medalja u Salt Lake Cityju 2002., hrvatske rukometaše...
