Naraste do šest metara, kada bude teška i 1,5 tonu, a dvije stotine milijuna godina posve je nepromijenjena. A u posljednjih 150 godina dovedena je do ruba istrebljenja. To je moruna, najkrupnija jesetrovka, u nas regionalno izumrla vrsta. Ima svjedočenja s početka stoljeća da su te morsko-riječne divove lovili i u Savi kod Zagreba, ali toga se danas malo tko sjeća. Ima li kakva fotografija ribiča s takvim ulovom rado bismo je objavili. To je jesetra moruna ili beluga, poznata i u nas kao bjeluga, desnica i morun, a u prirodoslovlju Huso huso, najkrupnija iz reda jesetrovki. Od šest u nas izumrlih vrsta riba, pet čine upravo jesetrovke: obična (crnomorska) jesetra, sim ili aralska jesetra, pastruga ili šarka, atlantska jesetra te, naravno kraljica – moruna. Kritično je ugrožena jadranska jesetra tuponoska. Ali, vrijeme je za dobre vijesti: osam od deset podunavskih država, među kojima je i Hrvatska, zajedno sa svojim nevladinim udrugama, ekologistima i ribičima, odlučile su stvoriti akcijski plan i u Dunav vratiti najkarizmatičniju slatkovodnu ribu!
Živi fosil od 300 mil. god.
– To je tiha kraljica voda, blagi div ništa manje karizmatičan od morskih pasa, a mi kao da smo već zaboravili da je nastavala i naše vode – zažareno nam govori Aljoša Duplić iz Državnog zavoda za zaštitu prirode.
Priroda joj je dala sve što joj treba jer je živi fosil. Ne razlikuje se bitno od najstarijega fosila starog 300 milijuna. Umjesto krljušti jesetrovke imaju pet nizova koštanih pločica, jedan na hrptu, dva po bokovima i još po dva na granici između bokova i ravnog trbuha. Usta su im s donje strane i njima pročišćuju mulj s dna mora i rijeka hraneći se puževima, školjkama, račićima... Gotovo su slijepe, ali imaju vrlo osjetljive brkove. Ipak, lak su plijen krivolovcima, jer nemaju naviku da se šuljaju, nego po dnu slijede maticu rijeke čisteći poput kombajna. Tako se ulove na zmijoliko postavljene parangale cijelom širinom rijeke, a na povećoj udici čak ne mora biti nikakvog mamca.
Nekoliko je nevolja morunu dovelo na rub potpunog istrebljenja. Nemilosrdno je krivolove zbog najcjenjenije crne ikre za kavijar. Kumuje joj i raspad SSSR-a u kojemu se lov moruna oštro nadzirao, država je trgovala kavijarom, a pritom je razvijen njen umjetni uzgoj koji joj i danas jedva održava populaciju. Sada su ilegalni izlov i još zabranjeniju trgovinu kavijarom preuzele lokalne mafije u zemljama sljednicama SSSR-a. Svoj obol daje i onečišćenje Crnoga mora, ali smrtnu su joj ozljedu zadale brane hidroelektrana Đerdap I. (1972,) i II. (1985.) kroz koje se riba ne može iz Crnoga mora probiti mnogo sjevernije, prema brzim dunavskim vodama i kamenitom dnu, na koje ženke polažu ljepljivu ikru, a mužjaci je rasipajući sjeme u vodu oplođuju.
Đerdap je briga politike
Male morune dugo su plijen grabljivica, a som je na duvskom dnu mlađi najveći neprijatelj. Spolnu i fizičku zrelost dohvate ako prežive punih 25 godina, a neki autori tvrde da na putovanje uzvodno odlaze tek svake četiri godine. Dragovoljci i znanstvenici, među kojima je rumunjski znanstvenik Radu Suciu moruni darovao cijeli radni vijek, mogu mnogo, ali države će se morati dogovoriti kako da se premosti Đerdap.
Moruna je naš lav, nosorog ili slon
U Muri je između Mađarske i Hrvatske 2004. godine ulovljena moruna duga 1,60 metara. To je dobar znak da je u Dravi i Muri možda preživjela neka reliktna zajednica i bez dijela života u slanoj vodi. Svejedno, mi morunu moramo pokušati vratiti, jer bi to uradile i najsiromašnije afričke države ako bi na sličan način zaprijetilo izumiranje lavova, slonova ili nosoroga – kaže nam Aljoša Duplić.
– Učimo kako ih se umjetno razmnožava iz uzgoja. Rusi su to unapređivali od sredine XIX. stoljeća, a i sada je radi kavijara ne ubijaju, nego ženke “muzu”. Učimo i od Rumunja kojima je jako stalo da se moruna održi, a dobrodošlo nam je i iskustvo Giacinta Giovanninija iz Brescije koje od sedamdesetih u rijeku Po pokušava vratiti jadransku jesetru – opisuje napore Aljoša Duplić.
Izvrsna vijest. Ima li kakvih rezultata nakon osam godina?