Nakon neuspješnih pregovora s Domovinskim pokretom Miroslava Škore, Most na parlamentarne izbore ide samostalno, ali ne sa starim kadrom s kojim je na izborima 2015. i 2016. godine postao opcija bez koje je bilo nemoguće sastaviti vlast. Manje od mjesec i pol prije izbora Most je napustilo više prepoznatljivih članova, umjesto kojih stranka na izbornim listama planira ponuditi posve novi kadar isključivo demokršćanske i konzervativne orijentacije, čime se će se ova stranka konačno potpuno svjetonazorski profilirati.
Pitanje je, međutim, hoće li takvu profilaciju u većoj mjeri prepoznati i konzervativniji birači, jer je promjena gotovo cijele ekipe neposredno pred izbore eksperiment kakav na političkoj sceni još nismo vidjeli.
Svjetonazorsko šarenilo
Most je, doduše, bio dotad neviđena pojava i 2015. godine, kada je na krilima širokog nezadovoljstva dvjema najvećim strankama osvojio čak 19 saborskih mandata. U to doba bila je riječ o platformi nezavisnih lista, sastavljenoj od lokalno prepoznatih pojedinaca sa zajedničkom idejom da će reformama na svim područjima promijeniti Hrvatsku. Svjetonazorska šarolikost platforme tada nije smetala njezinim članovima, a oni koji su je u međuvremenu napustili i danas su uvjereni da je Most i dalje uspješno mogao izbjegavati ideologiju i opstati na političkoj sceni.
– Mi smo otvarali bitne teme za hrvatsko društvo, svaki na svom području, i žao mi je što je Most odlukom da se definira kao demokršćanska i konzervativna stranka odstupio od onoga oko čega smo se otpočetka okupili – kaže bivša Mostova zastupnica Ines Strenja.
Njezino mišljenje dijele i brojni drugi bivši mostovci, koji sa žaljenjem konstatiraju da su prošla vremena u kojima je svatko iz Mosta mogao ustati i bez stranačke stege i po vlastitoj savjesti reći ono što misli o pojedinim svjetonazorskim temama oko kojih se dijelilo hrvatsko društvo. Da je tomu tako, kažu naši sugovornici, svjedoči i činjenica da su u Mostu bez većih problema surađivali konzervativac Slaven Dobrović, koji je Most napustio nezadovoljan što nije postignut dogovor sa Škorom, i Ines Strenja, koja je u Sabor prva dovela Dugine obitelji da govore o pravu gej parova na posvajanje djece. Dio odmetnutih mostovaca žali se i na autokratsko vođenje stranke, tvrdeći da je riječ o problemu koji traje još od 2015. godine jer, kažu, Božo Petrov i Nikola Grmoja otpočetka žele sami donositi odluke.
Neslužbeno govore da je ovaj dvojac još od euroizbora u pregovorima s kolumnistom Ninom Raspudićem, s kojim su, tvrde naši izvori, dogovorili da na drugom mjestu na listi za Europski parlament bude aktivist Marjan Knezović, blizak Raspudiću. Tvrde, također, da Ines Strenja nije od Petrova ni od Grmoje doznala da će listu u njezinoj izbornoj jedinici nositi Marin Miletić, nego da joj je to priopćio sam Miletić, tražeći njezinu podršku. Općenito, oni koji su posljednjih dana napustili Most govore kako se od njih očekivao rad za stranku, ali kad je došao trenutak sastavljana lista, Petrov i Grmoja u prvi su plan isturili ljude sa strane koji s Mostom nemaju veze.
Vodstvo Mosta tako se, tvrde naši sugovornici, postavilo i kada je stranka odlučila podržati predsjedničku kandidaturu Miroslava Škore, kada je ušla u pregovore o koaliciji sa Škorom, ali i kada je te pregovore prekinula. Ni u jednoj od tih važnih odluka, tvrde, nisu konzultirana stranačka tijela. Politički tajnik stranke Nikola Grmoja odbija tvrdnje o autokratskom vođenju stranke.
– Nema smisla komentirati kritike onih koji su napustili Most da bi se angažirali na konkurentskim listama. Petrov je demokratski, po načelu jedan čovjek – jedan glas, izabran na čelo stranke, a tako su izabrani i svi drugi dužnosnici – kazao nam je Grmoja.
Činjenica je, međutim, da Most nikada nije do kraja izabrao svoja stranačka tijela pa im se, kažu stranački kuloari, događa da je u Glavnom odboru stranke čovjek koji zajedno s bivšim Mostovim strategom Ivicom Relkovićem radi na promociji konkurentske Stranke s imenom i prezimenom. Grmoja, pak, najavljuje da će se unutarstranački izbori održati odmah nakon parlamentarnih i da će svi članovi Mosta imati priliku reći što misle o vođenju stranke. U međuvremenu, Most štetu od osipanja viđenih članova, pa čak i cijelih stranačkih organizacija poput one u Sisku, nastoji anulirati predstavljanjem pojačanja, pri čemu je najzvučnije ime za sada Marija Selak Raspudić.
S nestrpljenjem se čeka i odluka hoće li s Mostom na izbore i njezin suprug. Iako Nino Raspudić još uvijek ne otkriva hoće li uopće na izbore, naši sugovornici redom su uvjereni da će on istaknuti listu u drugoj izbornoj jedinici (istok Zagreba te Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija). Na toj bi se listi, kako smo već pisali, mogli naći i ginekolog Trpimir Goluža te odvjetnik udruge U ime obitelji Krešimir Planinić, a spominje se i ime Zvonimira Troskota, zaštitnog lica inicijative “Narod odlučuje”. Da bi ova pojačanja Mostu mogla pomoći da preživi u središnjoj Hrvatskoj, slažu se čak i Mostovi disidenti, iako upozoravaju da ta stranka više neće imati ništa zajedničko s platformom iz 2015. godine. Pitanje je, također, i bi li Raspudićeviu slučaju prolaska u Sabor trajno ostali s Mostom ili išli na osnivanje vlastite stranke.
Slabe šanse u Slavoniji
Ključna utvrda Mosta i dalje bi trebala biti Dalmacija, u kojoj se u stranci nadaju u dvije izborne jedinice osvojiti više od tri mandata. Oni koji su napustili stranku govore, međutim, da je veliko pitanje može li Most računati na nekadašnju potporu u dolini Neretve i upozoravaju kako bi njihovu bivšu stranku donekle mogao oštetiti angažman nekadašnjih mostovaca Ivana Kovačića i Ante Pranića u Stranci s imenom i prezimenom. Činjenica je, međutim, da je nova stranka u kampanju krenula sa zahtjevom zakonske zabrane ZDS-a, što bi joj moglo naštetiti u mahom desno orijentiranoj 10. izbornoj jedinici, no s desnice Most će tamo “udarati” Domovinski pokret, čiju će listu vjerojatno nositi Ruža Tomašić.
Što se tiče Slavonije, Most je tamo nekada vrlo dobro stajao. Na izborima 2015. godine tadašnja je platforma u obje izborne jedinice na istoku Hrvatske odnijela više od deset posto glasova, no ta se potpora u međuvremenu prilično istopila. U Slavoniji se ove sezone “nosi” Škoro, s kojim je vrh Mosta nakon propasti pregovora o koaliciji ušao u otvoren sukob. Naši sugovornici procjenjuju da bi Most u Slavoniji najviše moglo koštati Grmojino spominjanje Škorinih financijera.
Grmoja propast pregovora nije pripisao Škori, nego ljudima oko njega koji su mu financirali kampanju. Nije teško zaključiti da je time aludirao na Marija Radića, suvlasnika Pevexa, koji je među osnivačima Škorina Domovinskog pokreta, a uz Škoru je bio i u vrijeme predsjedničke kampanje. Takav istup, uvjereni su naši sugovornici, one koji se nađu na Mostovim listama u slavonskim jedinicama dovodi u sukob s moćnim poduzetničkim krugovima na istoku Hrvatske, zbog čega prognoziraju potpun potop stranke Bože Petrova u 4. i 5. izbornoj jedinici.
Most je bio i ostao prevara