Polazeći od pretpostavke da korisnici duhana i nikotina neće jednostavno nestati, bez obzira na to koliko stroga regulativa bila, EPIC ovim izvješćem želi pridonijeti raspravi prikazom značajnog ekonomskog utjecaja vrijednosnog lanca europske duhanske industrije te ponudom pragmatičnog pristupa regulaciji koji bi mogao smanjiti štetu uzrokovanu pušenjem.
Europska unija suočava se s razdobljem velike geopolitičke i ekonomske nestabilnosti. Pretjerana regulacija u posljednjih nekoliko godina smanjila je konkurentnost Unije, koja je izgubila prednost u odnosu na međunarodnu konkurenciju. Prema Draghi izvješću, potrebno je jačati konkurentske prednosti u ključnim sektorima, podržavati industrije koje generiraju trgovinske viškove, privlače investicije i omogućuju radna mjesta visoke vrijednosti. Europska duhanska industrija jedna je od njih, s godišnjim doprinosom od 223,7 milijardi eura BDP-u EU-27, što čini 1,3% ukupnog BDP-a EU-a, tvrdi se u izvješću.
Kako bi se očuvao neto doprinos gospodarstvu europske duhanske industrije, koja u EU zapošljava preko 2,1 milijun ljudi, spriječio priljev ilegalnih i nesigurnih proizvoda s vanjskih tržišta, osobito iz Kine, te pozitivno utjecalo na individualno i javno zdravlje, autor izvješća, dr. Antonios Nestoras, predlaže pragmatičan regulatorni pristup koji bi mogao smanjiti štetne posljedice pušenja, ali i učvrstiti europsku poziciju lidera u inovacijama, proizvodnji s dodanom vrijednošću i istraživanju. Naime, kako autor tvrdi – pozivajući se na podatke Eurobarometra - zemlje s većim padom učestalosti pušenja obično imaju višu stopu korištenja alternativnih proizvoda. Primjerice, Grčka, Češka i Rumunjska bilježe značajan pad prevalencije pušenja.
Europska komisija trenutno revidira Direktivu o duhanskim proizvodima (TPD) i Direktivu o oporezivanju duhana. Autor izvješća navodi da bi drastične mjere mogle dovesti do velikih ekonomskih gubitaka u EU-u s obzirom na to da vrijednosni lanac duhana u EU-u generira 333,4 milijarde eura godišnje prodaje te da svaki milijun eura izravne prodaje stvara dodatnih 620.000 eura aktivnosti u vrijednosnom lancu. Osim toga, porezni prihodi od duhana godišnje iznose 112,9 milijardi eura, što je jednako 55,4% ukupne obrambene potrošnje EU-a, odnosno gotovo jednako cjelokupnim troškovima gospodarenja otpadom (56,9 milijardi eura), vatrogasnih službi (37,8 milijardi eura) i zatvora (24,6 milijardi eura) zajedno. Ukupni prihodi od poreza na duhan činili su 1,4% ukupnih prihoda vlada EU-a u 2023., pri čemu su najveći udio imale Bugarska (preko 6,2%), Rumunjska (4,5%) i Luksemburg (3,3%). Čak su i ekonomske sile EU-a, Njemačka i Francuska, u velikoj mjeri oslonjene na prihode od poreza na duhan – koji čine 1,1% i 1,3% njihovih ukupnih državnih prihoda, kažu podaci iz izvješća.
