Do kraja ovog mjeseca traje rok do kojeg su građani dužni dostaviti bitne podatke vezane za oporezivanje nekretnina, nakon čega može početi obračun nove porezne obveze. Prva rješenja o plaćanju poreza na nekretnine teoretski bi mogla početi stizati već od 1. travnja, no u prvoj godini primjene novog zakonskog rješenja ne treba ih očekivati do listopada, navode u Poreznoj upravi. Posao oko dostave rješenja i naplate poreza na nekretnine obavit će Porezna uprava, prema ugovorima s lokalnim jedinicama, za 420 općina i gradova. Porez će se obračunavati na temelju podataka o komunalnoj naknadi, a država i lokalne jedinice dogovorile su se da će podaci o nekretninama i njihovim vlasnicima stići u Poreznu upravu do kraja lipnja. Lokalne jedinice dužne su do tog roka ažurirati sve baze podataka o stambenom fondu i proslijediti ih u Poreznu upravu.
Glavna poruka poreznih vlasti jest da građani ne trebaju dostavljati nikakve prijave za nekretnine za koje se plaća komunalna naknada (npr. ako građanin ima prijavljeno prebivalište, plaća račune za komunalije i sl.), kao i za nekretnine koje se iznajmljuju na temelju ugovora o najmu ili zakupu koji je prijavljen Poreznoj upravi. Ipak, Porezna uprava spominje pet situacija u kojima treba podnijeti prijavu, i to putem obrazaca koji se nalaze na stranicama Porezne uprave te u sustavu e-Građani. Pripremljena su dva unificirana obrasca, jedan za građane, a drugi za tvrtke. Prva situacija u kojoj bi do 31. ožujka trebalo reagirati vezana je za činjenicu da u nekretnini koja je namijenjena za stalno stanovanje stanuje osoba bez prijavljenog prebivališta/boravišta u toj nekretnini ili ako za tu osobu nije prijavljen ugovor o najmu Poreznoj upravi.
Na primjer, ako netko ima u vlasništvu dva stana ili kuće, u jednoj živi vlasnik, a u drugoj član obitelji, kći ili sin koji nisu prijavljeni na toj adresi, tada bi vlasnik trebao obavijestiti Poreznu upravu da u drugoj nekretnini živi član obitelji ako želi izbjeći plaćanje poreza. Kako neslužbeno doznajemo, porezne će vlasti u prvoj godini "progledati kroz prste" činjenicu da član obitelji koji živi u drugoj nekretnini u njoj nema prijavljeno boravište ili prebivalište, no očekuju da se svi prilagode važećim propisima kako u pogledu boravka tako i u pogledu plaćanja poreza.
Druga situacija za koju se preporučuje podnošenje prijave jest ako nekretnina nije prikladna za stambeni prostor zbog proglašenja prirodnih nepogoda, odnosno zbog potresa, poplave ili neke druge nepogode. Treća je situacija ako je zbog nekog razloga onemogućena stambena namjena nekretnine, a četvrta ako nekretnina ima javnu namjenu ili je namijenjena institucionalnom smještaju osoba.
Peta situacija odnosi se na nekretnine u vlasništvu pravnih osoba koje su namijenjene prodaji ili koje su preuzete u zamjenu za nenaplaćena potraživanja (ako je od dana unosa u poslovne knjige ili od dana preuzimanja pa do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez prošlo manje od šest mjeseci). Građani, fizičke osobe, koji prodaju drugu ili treću nekretninu nisu izuzeti od obveze plaćanja poreza na tu nekretninu, neovisno o postupku prodaje, ali pravne osobe, odnosno poduzeća jesu, ako se nekretnina ne prodaje dulje od šest mjeseci. U tom slučaju pravna osoba morat će dokazati poreznim vlastima kada je oglasila prodaju nekretnine. Oporezivat će se nekretnine koje se prodaju dulje od šest mjeseci.
Poduzeća koja iznajmljuju stanove podstanarima također moraju obavijestiti Poreznu upravu o tome. Kada fizička osoba, odnosno građanin, iznajmljuje nekretninu, ugovor o najmu mora biti prijavljen Poreznoj upravi. Pravne osobe (tvrtke) prijavljuju najam u poslovnim knjigama te poreznici nemaju uvid u pojedinačne ugovore. Zato i traže da i pravne osobe prijave ugovore o najmu. Sam posao oko naplate poreza i povezivanja evidencija teći će tako da će Porezna uprava do 30. lipnja prikupljati sve podatke o nekretninama, prebivalištima, boravištima i ugovorima o najmu kako bi identificirali koje se nekretnine iznajmljuju, a koje su prazne. Oporezivat će se samo prazne nekretnine.
Porezna uprava odgovara na najčešća pitanja koja se pojavljuju u svakodnevnoj komunikaciji s građanima.
1.Vlasnik sam jednog stana u kojem stalno stanujem. Plaćam li porez na nekretnine na svoj stan u kojem stalno stanujem?
Za nekretninu koja služi za stalno stanovanje ne plaća se porez na nekretnine.
2. Podstanar sam u stanu, uredno sam sklopio ugovor o najmu sa stanodavcem i podmirujem sve svoje obveze. Može li stanodavac prenijeti obvezu plaćanja poreza na nekretnine na mene?
Za nekretninu koja služi za stalno stanovanje ne plaća se porez na nekretnine. Jedan od dokaza stalnog stanovanja u nekretnini je i sklopljen ugovor o najmu koji mora biti prijavljen Poreznoj upravi. U tom slučaju ni vlasnik stana nije u obvezi plaćanja poreza na nekretnine te tada nije moguće prenijeti obvezu plaćanja poreza na nekretnine na najmoprimatelja.
3.Vlasnik sam dvaju stanova, u jednom živim ja, a u drugom moje punoljetno dijete. Jesam li obveznik plaćanja poreza na nekretnine za stan koji mojemu punoljetnom djetetu služi za stalno stanovanje?
Na nekretninu koja služi za stalno stanovanje ne plaća se porez na nekretnine. To znači da se od oporezivanja oslobađaju nekretnine koje služe za stalno stanovanje, u ovom slučaju djetetu. No ako bi drugi stan služio za stalno stanovanje nekoj fizičkoj osobi – najmoprimcu, potrebno je imati sklopljen ugovor o najmu (na rok od najmanje 10 mjeseci) koji mora biti prijavljen Poreznoj upravi. Tada se za ovaj drugi stan koji bi služio za stalno stanovanje drugoj fizičkoj osobi – najmoprimcu – ne bi plaćao porez na nekretnine.
4. Mali sam iznajmljivač i u nekretnini u kojoj živim iznajmljujem preostala dva kata kuće turistima. Što to za mene znači nakon što se uvede porez na nekretnine?
Ako se nekretnina koristi za stalno stanovanje ili je u dugoročnom najmu, tada se ne plaća porez na nekretnine. Ako se nekretnina koristi kratkoročno, primjerice za najam turistima, onda se plaća porez na nekretnine u visini koju odredi općina odnosno grad. Međutim, od plaćanja poreza na nekretnine izuzete su nekretnine koje domaćinu, određenom prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost, služe za stalno stanovanje. U navedenom slučaju to bi značilo da domaćin u nekretnini u kojoj živi, dok njezin preostali dio iznajmljuje, za tu nekretninu u cijelosti ne plaća porez na nekretnine.
5. Vlasnik sam nekretnine u kojoj ne živim, nego je iznajmljujem turistima tijekom cijele godine. Za to plaćam porez na dohodak s osnove obavljanja djelatnosti iznajmljivanja. Hoću li sada morati plaćati porez na nekretnine?
Dosad je također postojala obveza oporezivanja dohotka s osnove obavljanja djelatnosti iznajmljivanja, kao i imovinski porez u obliku poreza na kuće za odmor. Oporezivanje dohotka s osnove iznajmljivanja i poreza na nekretnine u ovom se dijelu ne mijenja. Porez na nekretnine i porez na dohodak koji plaćaju iznajmljivači porezni su oblici koji se utvrđuju neovisno jedan o drugome jer se radi o porezima koji se utvrđuju s različitih osnova (osnova vlasništva i korištenja i osnova obavljanja djelatnosti), odnosno na temelju dvaju različitih zakona.
Porezna uprava na nepromijenjen način tumači i provodi zakonske odredbe od uvođenja ovih poreznih oblika – poreza na kuće za odmor i sada poreza na nekretnine. Naime, skrećemo pozornost na izmjene zakona iz 2023. godine, u kojima je, radi jasnijeg tumačenja zakona, posebno propisana odredba kojom je uređeno da se porez na dohodak od iznajmljivanja plaća neovisno o obvezi plaćanja poreza na kuće za odmor, a u vezi s istom nekretninom. To se nadalje primjenjuje i u ovim izmjenama zakona.
6. Imam stan u kojem živim s obitelji, vikendicu na moru te naslijeđenu obiteljsku kuću na selu. Dosad nisam bio obveznik poreza na kuće za odmor za navedene nekretnine koje posjedujem. Hoću li sada morati plaćati porez na nekretnine?
Dosad je gradovima odnosno općinama bilo omogućeno da pravnim i fizičkim osobama, vlasnicima kuća za odmor koje se nalaze na njihovu području, propišu obvezu plaćanja poreza na kuće za odmor. Postoje općine i gradovi koji dosad nisu donijeli odluku o porezu na kuće za odmor. Od 1. siječnja 2025. godine porez na nekretnine postaje obvezan za sve stambene nekretnine, pa tako i za nekretnine iz upita, ako ne ostvaruju uvjete za oslobođenje (nekretnine koje služe stalnom stanovanju). Ako dosad nije bilo poreza na kuće za odmor na području grada odnosno općine, prva će se porezna rješenja za porez na nekretnine donositi prema najnižem iznosu od 0,60 eura po četvornom metru, osim ako grad ili općina svojom odlukom propiše veći iznos.
7. Naslijedio sam kuću prije pet godina, plaćam komunalnu naknadu, ali nikad nisam dobio rješenje da platim porez na kuću za odmor. Je li moja obveza bila prijaviti tu kuću?
Porezni obveznik dužan je do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez nadležnom poreznom tijelu (upravnom tijelu grada odnosno općine ili ispostavi Porezne uprave) prijaviti promjenu podataka bitnih za utvrđivanje obveze plaćanja poreza na nekretnine, ali samo podatke koji nisu poznati poreznom tijelu. Porezna tijela, grad odnosno općina na čijem se području nekretnina nalazi i Porezna uprava, za potrebe utvrđivanja poreza na nekretnine dužna su razmjenjivati podatke o nekretnini i poreznom obvezniku. Stoga, ako se za nekretninu plaća komunalna naknada, prijavu podataka nije potrebno izvršiti, osim ako se ostvaruje neko od prava na oslobođenje koja nisu poznata poreznom tijelu.
8. Posjedujem naslijeđenu derutnu kuću na selu. Hoće li ona biti oporeziva porezom na nekretnine s obzirom na to da je stambena namjena u njoj onemogućena?
Kada se iz svih okolnosti može utvrditi da je onemogućena stambena namjena, koja se utvrđuje na temelju postojanja infrastrukture, opreme ili uređaja koji zamjenjuju priključak na infrastrukturu, neće se plaćati porez na nekretnine. Porezni obveznik mora dokazati da se takva nekretnina ne može stambeno koristiti (npr. nema priključka za vodu, struju, ne postoji krov i slično).
9. Vlasnik sam kuće za odmor i do sada sam uredno zaprimao rješenja o porezu na kuće za odmor. I dalje koristim tu nekretninu povremeno. Trebam li podnositi prijavu za porez na nekretnine?
U navedenom slučaju ne treba se podnositi prijava podataka, osim ako su nastupile promjene koje nisu prijavljene poreznom tijelu (promjena površine ili namjene kuće, oštećenja zbog kojih je nekretnina neupotrebljiva i sl.)
>> FOTOGALERIJA Pitali smo umjetnu inteligenciju koji bi narodi mogli nestati u sljedećih 100 godina, odgovor bi vas mogao zabrinuti
Dok god plaćate porez na nekretninu onda niste stvarno vlasnici iste. Definicija vlasništva: "Vlasništvo je stvarno pravo koje ovlašćuje nositelja da s određenom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima."