Stanovnici urbanih aglomeracija svakodnevno se suočavaju s problemima u prometu, koji negativno utječu na kvalitetu života u gradovima. Vožnje u kolonama, čekanja na semaforima ili mostovima, traženje parkirališnih mjesta, spor i nepouzdan javni prijevoz ili nedostatak parkirališnih površina svakodnevnica su brojnih građana u Europi, pa tako i građana naših velikih gradova.
Intenzivni trend urbanizacije doveo je do toga da je od 1900. godine, kada je samo 2% svjetske populacije živjelo u urbanom okružju, pa do danas, broj populacije narastao za više od 60%, uz projekcije da će do 2050. u Europi u urbanom okružju živjeti 82% populacije.
Primjerice, Zagreb je 1890. g imao 30.000 stanovnika, a početkom 20. stoljeća njih 80.000, pri čemu je u gradu postojao jedan automobil (1901.godine) i tramvaj na konjski pogon. U tih stotinjak godina, situacija se, u prometnom smislu, značajno promijenila.
Širenje gradova i eksponencijalni porast broja stanovnika generira i negativne posljedice mobilnosti, koje se prvenstveno očituju kroz porast eksternih troškova generiranih prometnim sustavom u gradovima te povećanja broja prometnih nezgoda. Osim toga, dolazi do povećanja negativnih utjecaja na okoliš kroz utrošak energije, emisije štetnih plinova, buku i ostalo.
Urbana mobilnost oblikuje se temeljem ekonomskih i društvenih zahtjeva za brzim, povoljnim, sigurnim i učinkovitim prijevozom. Suvremeni pristup rješavanja problema mobilnosti urbanog stanovništva zasniva se na inteligentnim transportnim sustavima temeljenim prije svega na korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija te pomoću njih generiranih podataka.
Postoji li rješenje?
Na primjeru velikih gradova vidimo da prometni izazovi predstavljaju ozbiljan problem za građane i gospodarstvo. Kako bismo stvorili održiviju i učinkovitiju mobilnost u gradu općenito, nužno je razmotriti sveobuhvatan pristup koji uključuje razvoj prometne infrastrukture prilagođene održivim oblicima prometa, javni prijevoz, pametnu regulaciju prometa i suradnju svih relevantnih dionika.
Unapređenje javnog prijevoza i infrastrukture za održive vidove prometa
Investicije u modernizaciju i proširenje javnog prijevoza ključne su za smanjenje opterećenja cestovne infrastrukture bilo kojega grada. Povećanje broja autobusa, tramvaja i vlakova, uz poboljšanu frekvenciju i pouzdanost, građanima omogućuje pouzdan i učinkovit način prijevoza. Proaktivna izgradnja i proširenje biciklističkih staza potiče održivu mobilnost, a poticanje biciklizma, kao alternativnog prijevoznog sredstva, ne samo što smanjuje gužve već i promiče zdraviji način života. Jedna od ključnih stavki kvalitetnog prometnog sustava, koji pruža kvalitetnu alternativu korištenju automobila, jest mogućnost kvalitetnog i pouzdanog planiranja putovanja javnim prijevozom.
Primjerice, naš domaći IT tehnološki gigant Ericsson Nikola Tesla implementirao je podsustav Nacionalne pristupne točke (NPT) za Hrvatske ceste koji će osigurati dostupnost informacija od prijevoznika do putnika u javnom prijevozu. Drugim riječima, putnik će na jednome mjestu putem pametnog uređaja moći izabrati različite vrste prijevoza (multimodalni promet) i prijevoznih sredstava za sva putovanja unutar Hrvatske, a u budućnosti i za sva putovanja unutar EU, pa i šire. Sustav će mu u realnom vremenu prikazivati aktualno stanje, ali i trendove u prometu. Kroz analizu prometa i stanja na terenu, sustav će nuditi alternative zaobilaženju prometnih gužvi zbog povratka s posla, turističkih gužvi ili radova i prije negoli se gužve dogode.
Regulacija prometa – ključ rješavanja prometnih gužvi
Uvođenje rješenja temeljenih na Inteligentnim transportnim sustavima može značajno utjecati na smanjenje negativnih utjecaja prometa.
Automatsko upravljanje prometom je sofisticirani sustav koji koristi napredne tehnologije za optimizaciju i regulaciju prometa vozila na cestama. Za razliku od tradicionalnih sustava upravljanja prometom, koji se često oslanjaju na ručnu intervenciju i fiksna vremena signala, automatsko upravljanje prometom integrira digitalne senzore, komunikacijske mreže i pametne algoritme za dinamičku prilagodbu promjenjivim prometnim uvjetima u stvarnom vremenu.
Pametni semafori, dinamičko upravljanje prometom i sustavi za praćenje vozila mogu se koristiti za prilagodbu prometnog tijeka prema stvarnim potrebama, smanjujući vrijeme putovanja i gužve.
S obzirom na to da su podaci ključni resurs današnjice, suvremena rješenja za upravljanje prometom oslanjaju se na korištenje svih dostupnih prometnih podataka kako bi temeljem njih bilo moguće donijeti opravdane odluke u upravljanju prometom, odnosno održivom mobilnošću u gradovima. Da bi to bilo ostvarivo, sve elemente koji su sastavni dio prometnog sustava u gradovima (video nadzor sustav parkiranja, javnog prijevoza, semafora i slično) treba učinkovito povezati i s njima upravljati. Upravo takav projekt trenutno se realizira u Gradu Splitu, gdje je Ericsson Nikola Tesla s partnerima odgovoran za uspostavu programskog rješenja za sveobuhvatno upravljanje prometom u nadzornom centru za upravljanje prometom, čime se s jednog mjesta omogućava djelovanje na prometne probleme u Gradu.
dr.sc. Krešimir Vidović, stručnjak Ericssona Nikole Tesle za korištenje ICT-a u prometu i transportu:
„Europske strategije u velikoj su mjeri prepoznale izazove pred kojima se nalazi suvremeno društvo kad je promet u pitanju. Donesene su mjere i akcijski planovi kojima bi se negativni utjecaj prometnog sustava na društvo trebao smanjiti, a pozitivni utjecaj povećati, poglavito u smislu učinkovitosti, sigurnosti i pouzdanosti.
Ericsson Nikola Tesla razvija informacijsko komunikacijske sustave, temeljene na najsuvremenijim tehnologijama koje su u skladu s tim smjernicama, a koji će utjecati na promicanje i poticanje održivih, čistih i energetski učinkovitih načina odvijanja prometa. Budućnost prometa leži u stalnom napretku i digitalizaciji, pri čemu će digitalna infrastruktura omogućiti daljnje unaprjeđenje transportnih sustava i primjenu novih usluga, a temeljem naprednih komunikacijskih rješenja te suvremenih mogućnosti, kao što su primjena koncepata umjetne inteligencije i digitalnih blizanaca."
Sadržaj nastao u suradnji s ENT
