Ne mogu se ovih dana oteti jakoj simbolici Dekamerona, čuvenog literaturnog klasika koji u prijevodu znači deset dana. Naša će priča s nesretnim korona virusom trajati duže od toga, a svi ćemo se morati dobro potruditi da završi što manje loše - i jedno i drugo je potpuno izvjesno.
Prva misao koja se nameće je da će nas u Hrvatskoj ovo iskustvo naučiti da je dobro imati institucije koje rade svoj posao (a ne samo trebaju ga raditi) i sustav koji funkcionira. Ali prava je misao ona koju ovih dana dijele mnogi moji kolege širom Europe – kako će izgledati svijet nakon virusa? Ključno je pitanje – kako možemo nakon ovoga (ili iz ovoga) napraviti jedan bolji svijet, bolju Hrvatsku, bolju EU? Za ovo pitanje vrijedi razmisliti i zaista se vrijedi potruditi!
VIDEO: Igor Rudan: Što svatko od nas može sada učiniti u borbi protiv pandemije COVID-19?
Velike zdravstvene krize uvijek su u povijesti bile poticaj promjenama pa će se to i sada dogoditi. Shvatit ćemo da mnogi ljudi zapravo mogu raditi i od doma, da su pritom možda čak i produktivniji, a da se tako izbjegavaju emisije i onečišćenje iz prometa. Vidjet će se da se mnogi međunarodni sastanci mogu zamijeniti informatičkom tehnologijom pa tako konačno možemo smanjiti i broj letova avionom što bi u kontekstu borbe protiv klimatskih promjena moglo biti jako važno. Na promet se troši jako puno energije – otprilike jedna trećina ukupne potrošnje energije u EU otpada na promet i to je jedini sektor u kojem razina emisija stakleničkih plinova u EU još uvijek raste.
U siječnju ove godine, u anketi koju je provela Europska investicijska banka, bilo je ohrabrujuće pročitati da većina ispitanika u EU, Kini i SAD-u, namjerava manje putovati avionom na odmor kako bi se smanjila emisija štetnih plinova i spriječila katastrofalna promjena klime na Zemlji. Čak 36% građana EU je u toj anketi izjavilo da su već manje putovali avionom kako bi spriječili klimatske promjene, a čak 75% i to planira učiniti i u 2020. godini. U SAD-u to planira činiti 69% ispitanika, a u Kini manje koristiti avion za putovati na odmor planira čak 94% sudionika ankete. Globalni konsenzus dakle postoji – promjenu je možda lakše provesti nego što i mislimo?! A jeste li razmišljali koliko bi se problemi ovih dana na našim granicama pojednostavili da je željeznica glavni način transporta robe, a ne kamioni? Nije li i ovo prilika za Hrvatske željeznice i za promjenu?
Zašto moramo razmišljati o klimatskim promjenama u jeku zdravstvene krize kakvu danas imamo? Podaci s terena govore da klimatske promjene već danas na godišnjoj razini više utječu na migracije stanovništva nego politički razlozi, odnosno ratovi, progoni i kršenja ljudskih prava. Izvješće Svjetske banke ukazuje da će klimatske promjene natjerati desetke milijuna ljudi na migracije do 2050. godine. Za područje subsaharske Afrike, južne Azije i Latinske Amerike projekcije govore o čak 143 milijuna migranata. Možete li zamisliti što to može značiti u uvjetima kada su najučinkovitiji načini širenja bolesti još uvijek samoizolacija, karantena, izbjegavanje socijalnog kontakta? A zamislite što bi tek bilo da se radi o još smrtonosnijem virusu ili čak i više njih u isto vrijeme? Pitanje čuvanja životnog okoliša i prihvatljivih životnih uvjeta za sve postaje nekako puno bliže i važnije, zar ne?
Jednu smo stvar u svemu ovome trebali naučiti – naša su civilizacija i način života zapravo jako ranjivi. To nam je pokazao jedan virus koji još uvijek nije ni blizu najgore iz arsenala Majke Prirode, a zamislite što bi tek učinile nepovratne klimatske promjene koje utječu na cijelo čovječanstvo. Zamislite sada koliko bi naša civilizacija, naša zemlja ili vaša obitelj bili otpornije na sve ovo oko nas ako bismo imali čistu i jeftinu energiju, ako bi svatko od nas bio i potrošač, ali i proizvođač energije za koju bi mogao ostvarivati prihod na domaćem ili globalnom tržištu i onda ne ovisiti ili manje ovisiti o prihodu od turizma, poljoprivrede ili bilo koje druge djelatnosti koja je više ili manje ranjiva. Zato je sada trenutak za ulagati više nego ikada u obnovljive izvore energije.
Vjerojatno ste i primijetili – u tijeku smo još jednog trgovinskog rata oko nafte. Iako je postojala bojazan da bi jeftina nafta mogla uništiti zelene ambicije Europske unije, sada sve više izgleda da bi nestabilnost izazvana cjenovnim ratom između Rijada i Moskve zapravo mogla navesti mnoge investitore da izbjegnu neizvjesnost fosilnih goriva kladeći se na stabilniju obnovljivu energiju.
Zanimljiv je i podatak - pad vrijednosti dionica naftnog i plinskog sektora na Wall Streetu iznosio je čak 72% u manje od godinu dana! Zeleni san se konačno ostvaruje. U takvoj optimističnoj slici i dalje oči bode odluka hrvatske Vlade da dodjeljuje koncesije za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranu, to je stvarno teško za razumjeti. Europska zelena budućnost najbolja je budućnost koju možemo imati i Hrvatska nju mora dijeliti, a po mogućnosti i predvoditi. Na pola mandata predsjedanja EU, još uvijek imamo vremena za napraviti iskorak i pokazati pravi put. Vjerujte – virusu usprkos, baš sada možemo osmisliti bolju budućnost!
VIDEO: Kako razgovarati s djecom o koronavirusu?
Mislil sam da je neš pametno u igri, a kad ono "staklenički plinovi", "klimatske promjene" uzrokovane ljudskim djelovanjem, bla bla bla...