Pretvaranje balkona, terasa ili niša u stambeni prostor bez prikladnog projekta ili nadzora je kriminal – upozorava Željko Tomašić, dopredsjednik Udruge za zaštitu potrošača Korana.
I živote dovode u opasnost
Zaštitari potrošača stalno upozoravaju na zakidanje te ekonomske skupine, kritizirajući uglavnom tvrtke koje pružaju javne usluge, ali osjećaju dužnost upozoriti i kada potrošač radi pogrešno. Jedan od takvih primjera je i dosta raširena pojava proširenja grijanog stambenog prostora na balkone, ugradnja dodatnih radijatora, priključenje bojlera na sustav grijanja... Sve u tajnosti i bez suglasnosti.
– Korana je već prije godinu dana napravila okvirni izračun kojim je utvrdila da je zbog krađe toplinske energije u Karlovcu grijanje skuplje za više od 30 posto – kaže Tomašić.
Po zvanju je građevinar i tvrdi da je takvim zahvatima građevine ugrožena sigurnost stanara.
– Svi zagrađeni balkoni su uzdignuti jer su opterećenja drukčija od proračuna. Neki zatvoreni balkoni imaju površinu i do devet četvornih metara. Zakon daje pravo vlasnicima stanova da u vlastitom stanu rade ono što žele, pa i da režu radijatore. No, ne smiju dovoditi u opasnost zdravlje i život susjeda, a čine upravo to, a k tome još i kradu toplinsku energiju – ističe Tomašić. Trošak potrošnje toplinske energije na jednom mjernom mjestu raspodjeljuje se po korisnicima temeljem veličine njihovih stanova.
– Doživjeli smo neugodnosti kada smo utjecali na uvođenje reda putem predstavnika stanara. Potrošači očekuju borbu za njihova prava, ali ne prihvaćaju da imaju i obaveze – kaže Tomašić.
Udruge pozivaju one koji su potajno ugradili dodatne radijatore da to prijave Gradskoj toplani.
– Nemojmo varati i pljačkati susjede – apelira Tomašić.
Rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju je 31. prosinac ove godine, ako je slučaj “obradila” građevinska inspekcija, odnosno do 30. lipanj 2013. za ostale. No, u Gradu Karlovcu nisu zaprimili ni jedan zahtjev. Razlog se možda krije u tome što ni sami stručnjaci nisu suglasni u tumačenju zakona.
Zahtjev za jedan balkon
– Dio ih drži da se ne može ozakoniti lođa ili balkon na višestambenoj zgradi, a da se ostali takvi zahvati ne ozakone. Drugi dio smatra da je to moguće – otkriva Ana Župančić, viša stručna referentica za protokol i odnose s javnošću Grada.
Dvojbu rješava glasnogovornica Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja Đurđica Čočić.
– Moguće je podnijeti zahtjev za ozakonjenje jednog nezakonito zatvorenog balkona ili lođe ako ih je na zgradi više takvih, jer se na stan gleda kao na funkcionalnu jedinicu. Legalizacijom jednog bespravnog balkona nisu legalizirani svi ostali. No, moguće je podnijeti jedinstven zahtjev za ozakonjenje svih nezakonito zatvorenih balkona i lođa na građevini – kaže Đ. Čočić. Ako je građevina veća od 400 ‘kvadrata’, zahtjevu za legalizaciju potrebno je priložiti arhitektonski snimak i uvjerenje o mehaničkoj otpornosti, da bi se utvrdilo jesu li prilikom zahvata uklanjani nosivi zidovi, odnosno je li ugrožena statika.
– Kod zgrada veličine od sto do 400 četvornih metara zahtjevu se prilaže prikaz izvedenog stanja, a za zgrade do sto ‘kvadrata’ iskaz površina i obračunske veličine zgrade potrebne za obračun komunalnog i vodnog doprinosa te naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade, ali i četiri fotografije koje prikazuju sva pročelja – objašnjava Čočić. Dodaje da se prilaže i izvod iz katastra.
– Ako je zgrada u katastarskom planu, dovoljno je priložiti tri kopije plana. Ako nije, valja izraditi geodetsku snimku – kaže Čočić.
Večina ljudi koji žive u ovim betonskim zgradama zatvaranjem balkona izoliravali su od hladnoče ostatak stana. Što se tiće autorskog dijela naših arhitekata,baš jučer sam odrezao rukave jedne dizajnerske veste, gdje mi je bila pamet, sad jadan dizajner C&A očajava.