Čelnik platforme Možemo! Tomislav Tomašević prvi je, prije više od pola godine, najavio kandidaturu za zagrebačkog gradonačelnika. Ovih je dana, međutim, otvorenom ostavio i mogućnost da se ne kandidira, ako bi se pokazalo kako na ljevici ima boljih kandidata koji bi osigurali svrgavanje Milana Bandića. Tomašević pritom spominje i istraživanje koje bi pokazalo tko na ljevici ima najviše šanse za to, a njegove su izjave privukle nemalu pozornost stranaka lijevo od centra.
I Kolar podržava prijedlog
Koliko je izgledan scenarij u kojemu bi doista dogovorili zajedničkog kandidata, uvelike će ovisiti o stavu SDP-a, koji je unatoč padu rejtinga i unutarstranačkim preslagivanjima i dalje najjača lijeva stranka u Hrvatskoj. Sudeći po izjavama vodećih kandidata za novog predsjednika SDP-a, opcija da ova stranka podrži izvanstranačkog kandidata nije bez izgleda.
Peđa Grbin još je u srpnju izjavio kako mu ne bi bilo problematično da SDP-ov kandidat za ovu funkciju ne bude iz stranke, pri čemu je potvrdio kako je spreman podržati i Tomaševića, ako se pokaže da ima najviše izgleda pobijediti Bandića.
Opciju u kojoj bi stranke lijevo od centra sjele za stol i dogovorile koga će podržati, bilo u prvom bilo u drugom izbornom krugu za prvu funkciju u Zagrebu ne odbacuje ni Željko Kolar.
VIDEO Tomašević o Josip Rimac: Svi znamo da su oni građani prvog reda
– Naravno da je zajednički cilj da moderne stranke ljevice predvođene SDP-om preuzmu odgovornost za Zagreb. Za to je nužno razgovarati, alternative suradnji nema – kazao nam je jučer Kolar, a na pitanje znači li “predvođene SDP-om” da kandidat mora biti iz SDP-a odgovara niječno.
– Koga ćemo podržati, hoće li to biti u prvom ili u drugom krugu i hoćemo li provesti istraživanje o tome tko ima najviše šanse, sve su to teme o kojima treba razgovarati. Međutim, to ovoga puta ne smije biti odluka Iblera (stranačke središnjice na Iblerovu trgu, op.a.), nego zagrebačke organizacije SDP-a, koja mora preuzeti odgovornost za tu odluku – ističe Kolar.
A uz Tomaševića, mogućnost da se ponovo upusti u utrku za gradonačelničku funkciju najavila je i predsjednica GLAS-a Anka Mrak-Taritaš, koja sada podsjeća da je osobno prije više od šest mjeseci iznijela ideju da se, po uzoru na neke gradove izvan Hrvatske, i u Zagrebu u pregovorima stranaka lijevo od centra iznađe kandidat koji bi mogao dobiti izbore.
Kandidat centra
– Nakon toga je Tomislav Tomašević najavio da će se osobno kandidirati. Ako su njegove najnovije izjave korak natrag i pružena ruka, ona je uvijek dobrodošla da se sjedne i razgovara, da se zatome osobne sujete – kaže Mrak-Taritaš. Za razliku od Tomaševića i Kolara, čelnica GLAS-a smatra da bi zajedničkog kandidata ljevica trebala imati već u prvom izbornom krugu i da ne treba čekati drugi. Tumači kako bi više lijevih kandidata u prvom krugu potaknulo međusobnu borbu za drugi s potencijalnim “prekomjernim granatiranjem”, zbog čega bi kandidat koji prođe u drugi krug ušao oslabljen.
GLAS pregovara o ujedinjenju sa strankom Pametno i Strankom s imenom i prezimenom, čija je čelnica Dalia Orešković uvjerena da potreban zaokret u Zagrebu može napraviti samo kandidat s centra.
– Mislimo da novi gradonačelnik treba biti osoba koja ima dovoljno širine, vizije i energije da može ujediniti sve kreativne potencijale za razvoj grada. Takav zaokret najbolje može napraviti politički centar, kroz osobu s jasnom razvojnom i urbanom vizijom, koja će oformiti stručan i nepokolebljiv tim, dok Tomislav Tomašević ima potporu dijela ljevice – kazala nam je Orešković, u čiji se opis idealnog kandidata za zagrebačkog gradonačelnika Anka Mrak-Taritaš očito uklapa puno bolje nego Tomašević.
Dodatna motivacija strankama lijevo od centra da pokušaju pronaći zajedničkog kandidata za zagrebačkog gradonačelnika je i statistika s prošlih lokalnih izbora.
Protukandidatkinja Milanu Bandiću u drugom krugu bila je Anka Mrak-Taritaš, tada članica HNS-a, koju je podupro i SDP. Iako su joj istraživanja javnog mnijenja išla na ruku, Mrak-Taritaš u kampanji se nosila s opstrukcijom iz vlastite stranke, koja je baš tada pregovarala u ulasku u Plenkovićevu parlamentarnu većinu.
Izbori su završili tijesnom pobjedom Bandića, sa 16.000 glasova više od kandidatkinje HNS-a i SDP-a. Bandićevoj pobjedi kumovao je i nizak odaziv birača. Na izbore za zagrebačkog gradonačelnika 2017. je izišlo 41,13 posto birača, 13,2 posto manje nego četiri godine prije.
Uzalud ga traže - neće ga naći ni u SDP ni u ljevici