Manji broj ministarstava jedno je od obećanja Restart koalicije. Međutim, na pitanje koliko bi tih ministarstava na kraju trebalo biti, odnosno koji bi se resori spajali dobiju li izbore, još nema odgovora. Štoviše, prema izjavama naših izvora iz vodstva SDP-a, čini se da je na Iblerovu trgu došlo do sukoba koncepcija kako bi nova organizacija državne uprave trebala izgledati te je jasno da će se do konačne verzije još morati razgovarati.
Tko bi vodio megaresor?
Najveće kritike, kako stvari stoje, stižu na prijedlog koji je iznio Zvonimir Mršić, bivši koprivnički gradonačelnik i bivši šef Podravke, koji je zajedno s Brankom Grčićem, Josipom Ticom i Borisom Lalovcem član gospodarskog tima SDP-a. Prema toj ideji nova bi Vlada imala najviše 10 ili 11 ministarstava, a navodno bi se i šest aktualnih resora poput turizma, državne imovine, poljoprivrede, graditeljstva, prometa i infrastrukture, zaštite okoliša i energetike pripojilo sadašnjem Ministarstvu gospodarstva. Takvo megaministarstvo moglo bi se, govorio je Mršić posljednjih dana, zvati, primjerice, Ministarstvo razvoja.
Ideja, očekivano, dijelu vodećih SDP-ovaca i nije baš najbolje sjela. Više njih smatra je predrastičnom i preradikalnom te drže kako u konačnici takav prijedlog nije realan.
– Mršić je dobar stručnjak, ali malo solira posljednjih dana. Treba to tek sve staviti na stol i dobro promisliti što i kako – kaže naš izvor iz vrha SDP-a. Dodaje i kako mu se puno realnijom čini opcija prema kojoj bi nova SDPova Vlada, pojačana partnerima, imala otprilike 13 ili 14 ministarstava i u kojoj bi Ministarstvo gospodarstva bilo ojačano malim i srednjim obrtništvom te energetikom. Ističu i kako poljoprivreda, na kojoj je velik naglasak i u samom programu SDP-a, mora biti zaseban resor, a u konačnici i jedan od zamašnjaka razvoja Hrvatske, kao i da će pitanje resora turizma biti jedno od onih koje će trebati raspraviti s IDS-om, koji se čini izglednim novim koalicijskim partnerom SDP-a.
I naš drugi izvor iz vrha SDP-a kaže kako je malo vjerojatno da će se broj ministarstava prepoloviti, a pita se i što bi premijer radio kada bi netko u takvoj vladi vodio takav megaresor po uzoru na onaj koji predlaže Mršić.
Bez iskustva u Vladi
– To je samo jedna od ideja i treba o svemu dobro razmisliti. Treba i sagledati dobre europske prakse. Mršić ima dobre ideje, ali s druge strane treba uzeti u obzir i da nikada nije bio u Vladi. Bio je u Podravci i Fortenovi koja je, koliko znam, imala više divizija, ne jednu megadiviziju. Uvjeren sam da je Mršić jedan od kandidata za Vladu, no ne treba zaboraviti da mi u gospodarskom timu imamo i profesore Branka Grčića i Josipa Ticu koji znaju teoriju, a Grčić usto ima i iskustvo rada u Vladi – poručio je naš izvor iz SDP-a.
Dodaje i kako mu nije jasno tko bi to trebao voditi takav megaresor i pita se nudi li to Mršić samoga sebe. Inače, svi naši sugovornici upravo su tako shvatili Mršićevu izjavu u intervjuu Novom listu, u kojem je kazao kako bi za Hrvatsku bilo bolje da izabere direktora upravljanja promjenama, a ne premijera.
– Kada bih ja na tako nečemu inzistirao, sigurno bi netko to krivo shvatio – kaže jedan od vodećih SDP-ovaca.
Zvonimir Mršić kaže kako on nije sudjelovao u razgovorima tko će što biti u Vladi osvoji li SDP vlast, niti bi u tome želio sudjelovati, već da isključivo sudjeluje u razgovorima o tome što se želi postići i kakva nam organizacija državne uprave treba.
– Mi ne izmišljamo resore za ljude. Nije premijer Batman, niti su ministri Supermani. Treba znati što se hoće i čime to možemo postići i tako postaviti organizacijsku strukturu – kaže pak Zvonimir Mršić, čija je ideja očito “uzburkala duhove” u SDP-u.
Poručuje i kako ima svoje stavove i kako ih otvoreno iznosi.
– U ovoj fazi u kojoj jesmo to znači da možda neće biti prihvaćeno sve što kažem – kaže. Za svoju izjavu da nam ne treba premijer, nego menadžer promjena, kaže da je očito krivo shvaćena.
– Moja je teza bila da premijer, ako želimo transformaciju, mora biti taj koji upravlja promjenama, a ne netko tko vodi državu. Trebamo cijeli niz transformativnih procesa – objašnjava Mršić.
Koja će koncepcija na kraju biti ona prava, vrijeme će pokazati – u SDP-u će se, doznajemo, očito još jako puno razgovarati. Intenzivni razgovori, kažu izvori, počinju ovih dana.
Izvori u SDP-u koji sudjeluju u raspravama kako bi nova Vlada, osvoji li SDP vlast, mogla i trebala izgledati, kažu da tu nije riječ samo o tome hoće li se spojiti dvije institucije i zadržati isti broj odjela, dužnosnika.
– Time ništa ne bismo postigli, osim što bismo imali pet-šest ministara manje, isto toliko tajnica i vozača. Važan kriterij bit će da se ne poremeti sustav institucija u shemi koja upravlja EU fondovima jer svaka organizacijska promjena traži reakreditaciju sustava, a vremena nemamo – kaže naš izvor iz SDP-a.
Dodaje kako je upravo jedan od ključnih ciljeva da ta priča bude brza i efikasna jer se s promjenom organizacije mora ići na Vladu u prvom mjesecu nakon izbora. Sve drugo bilo bi, kaže, gubitak vremena kojeg nemaju. Pogotovo s obzirom na gospodarsku situaciju u kojoj se, dodaje, zemlja nalazi i s obzirom na sve reforme koje su u svom programu obećali i koje je nužno provesti.
Neće dirati županije-isto kao i hdz. Neće uvesti porez na imovinu- isto kao hdz. Ne će dirati izborni zakon- isto kao hdz. Manji porezi- veće plaće, isto kao hdz. Za koga moram glasati?