Država ne zna kolika joj je imovina i ne zna na koji je način efikasno koristiti, poruka je koja se može izvući iz analize znanstvenika Ante Baje iz Instituta za javne financije. Bajo upozorava da je procjena od 32 milijarde eura vrijednosti državne imovine, kojom se barata, napravljena prema knjigovodstvenoj, a ne tržišnoj vrijednosti, te da je u deset godina od imovine Hrvatska u prosjeku ostvarivala oko 1 posto BDP-a, što je iznimno malo ako se uzme u obzir da smo treća najbogatija zemlja Europe po državnoj imovini.
Koliko čega ima
Ako se zbroje prosječni prihodi od imovine centralne i lokalne države, dođe se do podatka od 5 milijardi kuna na godišnjoj razini.
– Postoji značajan financijski potencijal imovine koji zbog sustavnog zanemarivanja nije ozbiljno razmatran u analizama održivosti državnih financija – ističe Bajo. Zato apelira na državu da, ako želi imati kredibilitet u upravljanju javnim financijama i državnom imovinom, pod hitno osnuje Državni ured za upravljanje javnim dugom i donese Zakon o javnom dugu, kakav imaju gotovo sve članice Europske unije .
U analizi Zakona o upravljanju državnom imovinom ističe i da država, prije nego što krene u prodaju, mora utvrditi koliko i čega ima te koliko ta imovina vrijedi. Da nam velika imovina ne donosi značajne prihode, dokazuju brojke po kojima je od 2002. do 2012. državni proračun ostvario 32,6 milijardi kuna prihoda od imovine te primitaka od prodaje, što je prosječno oko tri milijarde ili 1 posto BDP-a godišnje. Većina prihoda ostvarena je od koncesija, i to 19,4 milijarde kuna, dividendi, povlačenja prihoda od dobiti javnih poduzeća i od kamata. Prodajom nefinancijske imovine, uglavnom zgrada, u deset godina država je uprihodila 6,4 milijarde kuna, a privatizacijom 9,8 milijardi kuna.
– Državna imovina uglavnom je trošak zato što nedostaje vizija u upravljanju njome. Najvažnije je odlučiti što će biti državno, a ostalo što prije dati tržištu – poruka je Zdeslava Šantića, ekonomista Splitske banke.
Jak lokalni potencijal
Ne razgovara se ni o imovini lokalnih jedinica koja ima potencijal gotovo jednak kao i državna. Po podacima koje je Bajo izložio u svojoj analizi, od 2002. do 2011. lokalne jedinice ostvarile su 24 milijarde kuna prihoda i primitka od imovine.
>> Novi zakon o upravljanju imovinom: AUDIO odlazi u povijest
>> Milan Pejnović: Državne stanove prodavat ćemo
po tržišnoj cijeni
obožavam ove pametnjakoviće koji jedino što znaju je soliti pamet, a u životu nikada nisu ništa napravili. koji bog dajete prostor tim bezveznjacima