Sve je počelo kad je Karolina Vidović Krišto poželjela da joj se na engleski prevedu dopisi koje šalje "europskim institucijama", ali je među dokumentaciju stavila i privatnu tužbu skupine građana, što, pojasnio joj je tajnik Hrvatskog sabora Davor Orlović, "ne potpada pod materijale koji se prevode u Uredu za međunarodne i europske poslove". Ako baš inzistira, međutim, prevest će joj ipak sve, u pismu je zastupnici napisao tajnik, a odmah ju je podsjetio i na njezina prava, s napomenom da joj je već zahtjev "za narudžbu prekomjernog broja čestitaka povodom Božića", a i onu za protokolarne poklone, "morao svesti u okvire koje proračun Sabora može financirati".
Njihovu je prepisku donio Novi list, a nas je nagnala da Sabor pitamo koja točno to prava zastupnici imaju mimo onih standardnih, koja uključuju naknade za odvojeni život, dnevnice, putne i druge troškove. Kakvi se protokolarni pokloni naručuju, koliki je godišnji proračun za njih, tko i za koga ih može naručiti preko Sabora? Ili, preciznije, na naš račun.
Sve se dogovara
– Budući da se temeljem članka o spomenutoj prepisci između tajnika Hrvatskoga sabora i zastupnice Karoline Vidović Krišto mogao steći pogrešan dojam o pravima zastupnika u pogledu protokolarnih poklona, odnosno praksa korištenja i/ili darivanja protokolarnih poklona, dopustite nam da vam prethodno pojasnimo narav protokolarnih poklona – da nije sve kako se čini, odmah su nam napomenuli u Saboru pa dodali kako se protokolarni pokloni razmjenjuju "u službenim prilikama dolazaka stranih izaslanstava (parlamenata, vlada, čelnika država) u posjet Hrvatskom saboru ili u službenim prilikama posjeta saborskih izaslanstava tijelima stranih država (parlamenti, vlade, čelnici država)". Protokolarne poklone, objašnjavaju, sukladno prethodnom dogovoru sa suprotnom stranom, u pravilu razmjenjuje voditelj izaslanstva s domaćinom, a ovisno o prilici, daruju se svim članovima izaslanstva domaćina posjeta, čiji se ukupni broj utvrđuje unaprijed.
– Uz to se protokolarni pokloni daruju i u situacijama kada je parlament domaćinom međunarodne konferencije, skupa ili nekog drugog zbivanja – pojasnili su nam u Saboru. A planiraju se u skladu s godišnjim planom međunarodnih aktivnosti Sabora, lani se na njih potrošilo 168.477 kuna, s time da je u taj proračun bila uključena i organizacija 1. parlamentarnog summita Međunarodne krimske platforme u Zagrebu. U ovoj godini plan je da na protokolarne darove ode ravno 150 tisuća kuna, odnosno 19.908 eura i 42 centa, a pravo na njihovo naručivanje imaju saborski odbori, skupine prijateljstva, potpredsjednici i predsjednik Sabora te pojedinačni zastupnici, ali samo u situacijama kada putuju sami u službeni posjet stranim parlamentima, institucijama i čelnicima država. A što se daruje?
– Plakete i medalje s prikazom zgrade Hrvatskoga sabora (u posrebrenoj i pozlaćenoj izvedbi), kravate i manšete za muškarce te marame i šalovi za žene, licitarska srca, kemijske olovke u kutiji s oznakom Hrvatskoga sabora – kažu nam u Saboru. Prešutjeti nismo mogli ni čestitke. Kad se bliži Božić, tko si čestita, a tko čestitke naručuje?
– Hrvatski sabor ne izrađuje i ne naručuje vlastite čestitke bilo koje vrste, koje bi zastupnici mogli interno naručiti za vlastite potrebe u količinama po vlastitom nahođenju – kažu u Saboru. Manire, međutim, ne zanemaruju.
Samo u službene svrhe
– S obzirom na dostupnost modernih tehnologija, pravilo je da se na elektroničke čestitke odgovara recipročno, dok se na fizičke čestitke odgovara također recipročno, fizičkom čestitkom, koje, međutim, u ukupnom prometu čine mali udio – objašnjavaju u Saboru pa dodaju da je, temeljem takvog iskustva, tajništvo za prošli Božić naručilo 500 čestitki za službene potrebe zastupnika Hrvatskoga sabora, i to od Izdavačke kuće umjetnika koji slikaju ustima i nogama. Od njih naručuju, kažu, posljednjih godina.
– Božićne čestitke saborski zastupnici u pravilu razmjenjuju sa svojim kolegama (pandanima) u stranim parlamentima s kojima surađuju na razini radnih tijela čiji su član ili na razini parlamentarnih izaslanstava pri međunarodnim organizacijama čiji su član – objašnjavaju nam u Saboru i dodaju da parlament iz svog proračuna ne financira i ne može financirati službeni promidžbeni materijal koji bi se koristio u osobne, privatne ili neslužbene svrhe, odnosno svrhe koje su u neskladu sa službenim aktivnostima zastupnika u okviru formalnih tijela Hrvatskoga sabora.
VIDEO Kraj pandemije u Hrvatskoj: Vlada prihvatila Berošev prijedlog
