Hrvatska se ovih dana uključila u službenu razmjenu podataka o stranim i invazivnim stranim vrstama između Europske informativne mreže o stranim vrstama (EASIN) i infosustava o invazivnim stranim vrstama (IAS). EASIN-ova baza podataka u kojoj se nalaze podaci o invazivnim stranim vrstama svih država članica EU-a time je postala bogatija za ukupno 30.526 prostornih zapisa o rasprostranjenosti 272 strane vrste iz hrvatskog infosustava. Brzo dijeljenje ažuriranih podataka diljem Europe ključno je za učinkovitu provedbu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta.
- Lokalne vlasti, upravitelji, dionici i građani mogu pronaći informacije o praćenju i izvješćivanju o stranim invazivnim vrstama, obvezama i mjerama upravljanja u zemlji na nacionalnom jeziku pristupom web stranici EASIN-a o nacionalnim nadležnim tijelima. Brzo dijeljenje ažuriranih podataka diljem Europe ključno je za učinkovitu provedbu Uredbe EU-a o stranim invazivnim vrstama. Podaci koji se dijele putem EASIN-a priznaju se izvornom izvoru i prepoznatljivi su. Srdačno pozdravljamo i zahvaljujemo Hrvatskoj što se pridružila mreži i podijelila 30.526 prostornih zapisa o rasprostranjenosti 272 strane vrste – istaknuli su u EASIN-u.
Svaki doprinos javnosti u ranom otkrivanju i brzom iskorjenjivanju može, napominju, spriječiti uspostavu trajne populacije neke strane vrste na novom području, uštedjeti znatna financijska sredstva za njihovo uklanjanje te spriječiti negativan utjecaj na ljudsko zdravlje, bioraznolikost i povezane usluge ekosustava. "Crna lista", popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Hrvatskoj jer su na teritoriju Hrvatske dokazano invazivne ili bi u slučaju unošenja mogle uzrokovati probleme i štetu, za Hrvatsku još nije donijeta, navodi se na stranici Zavoda za zaštitu okoliša i prirode.
Na razini Europske unije donesen je tzv. Unijin popis na kojem se nalazi 88 vrsta, od kojih je u Hrvatskoj zabilježeno 28. To su mungos (Herpestes javanicus), nutrija (Myocastor coypus), rakun (Procyon lotor), bizamski štakor (Ondatra zibethicus), kunopas (Nyctereutes procyonoides), jelen aksis (Axis axis), egipatska guska (Alopochen aegyptiacus), sveti ibis (Threskiornis aethiopicus), bodljobradi rak (Orconectes limosus), signalni rak (Pacifastacus leniusculus), mramorni rak (Procambarus fallax f. virginalis), rotan (Perccottus glenii), bezribica (Pseudorasbora parva), sunčanica (Lepomis gibbosus), crni somić (Ameiurus melas), gambuzija (Gambusia holbrooki), crvenouha/žutouha kornjača (Trachemys scripta), a od biljaka prava svilenica/cigansko perje (Asclepias syriaca), divovski svinjski korov (Heracleum mantegazzianum), kudzu (Pueraria montana var. lobata), žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera), Acacia saligna, žljezdasti pajasen (Ailanthus altissima), japanski hmelj (Humulus scandens), plutajuća močvarna mekčina (Ludwigia peploides), Nuttalliieva vodena kuga (Elodea nuttallii), raznolistni krocanj (Myriophyllum heterophyllum) i vodena salata (Pistia stratiotes).
POVEZANI ČLANCI:
Vrste s Unijina popisa ne smiju se unositi na područje Hrvatske (osim u slučajevima provoza pod carinskim nadzorom), stavljati na tržište, razmjenjivati, držati, uzgajati ili uvoditi u prirodu. Postoji i "Bijela lista", popis stranih vrsta koje ne predstavlja ekološki rizik, na kojem je 2583 vrsta, te "Siva lista" s vrstama o čijem utjecaju na okoliš još nema dovoljno podataka ili je ograničen i zahtijeva praćenje. Na toj listi se najčešće stavljaju strane vrste koje bi u skoro vrijeme mogle kolonizirati određeno područje.
>> VIDEO Nekoliko puta preticao na Pelješkom, pa na kraju požalio
