rekordna lista čekanja

Na dio pretraga liječnici šalju
 i 90 posto zdravih ljudi

Sinisa Varga
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/4
28.02.2015.
u 22:00

Čak 629.298 pacijenata čeka pretrage

Čak 93 posto pacijenata koji su u KB Dubrava upućeni na magnetsku rezonanciju mozga imalo je uredan nalaz, što znači da je samo sedam posto opravdano poslano na taj pregled. Pretjerano upućivanje zbog nepostojanja smjernica za dijagnostiku i liječenje upravo je jedan od razloga koji struka ističe kao uzrok rekordnoj listi čekanja u hrvatskim bolnicama na kojoj je sa 25. veljače bilo čak 629.298 naručenih pacijenata.

Lista veća unatoč trudu

No 31. siječnja taj je broj bio 600.907, prema podacima iz sustava narudžbi HZZO-a. Lista se povećala i unatoč projektu Plus odnosno dodatnom radu liječnika srijedom poslijepodne i subotom. Najveći udio u povećanju broja naručenih u veljači čine kontrolni pregledi, a upravo se oni često navode kao razlog konstantnog produženja liste čekanja. Liječnici, međutim, ističu da su liste hrvatskog zdravstva kudikamo složenije pitanje te da se bez struke i izrade smjernica i planirane obnove opreme u bolnicama neće riješiti.

– Mogu govoriti o listama čekanja za radiološke preglede i nažalost se uglavnom radi o nepotrebnim pregledima zdravih ljudi zbog toga što liječnici ne poštuju algoritme upućivanja na pretrage. To se stanje pogoršava iz godine u godinu i mislim da je potrebno u Hrvatsku uvesti smjernice jer se novac poreznih obveznika često baca na sasvim nepotrebne pretrage – objašnjava prof. dr. sc. Boris Brkljačić, predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KB-a Dubrava koji je analizirao pojedine pretrage na koje se najduže čeka u bolnici u kojoj radi. Tako je utvrdio kako se više od 60 posto žena upućuje na ultrazvuk dojke bez adekvatnih dijagnoza, a oko polovica na MR dojke. Nalazi MR-a kralježnice uredni su kod 90 posto pacijenata te kod 85 posto upućenih na dopler karotidnih arterija.

– Načelno mislim da, ako se dugo čeka na nepotrebne pretrage, to nije problem, ali je veliki problem ako pacijent kojem pretraga treba ne može do nje doći – navodi prof. Brkljačić najveći apsurd hrvatskih listi čekanja. Naime, neovisno o dijagnozi i zdravstvenom stanju, pacijent se upisuje prema redoslijedu dolaska, čime se nekome ugrožava život, zdrave se zrači, a ukupno se produžuje lista.

– Kod pacijenta u dobi od 38 godina nađena je pozitivna krv u stolici i treba napraviti kolonoskopiju. Pacijent se uredno naruči i povratno dobiva informaciju da se ne može naručiti bez pregleda gastroenterologa. Ne kažem da znam sve, ali zašto kolegu specijalista nepotrebno opterećivati iz administrativnog razloga umjesto da se on bavi pregledom pacijenta koji zaista treba njegov pregled. I tako rade drugu listu čekanja. Predoperativna obrada za istu operaciju u dvije različite bolnice je nebo i zemlja, a sve te pretrage netko plaća i lopatom bacamo teško stečeni zdravstveni novac – objašnjava dr. Ines Balint, specijalistica obiteljske medicine.

Neuređen sustav

Izostanak smjernica kao jedan od uzroka dugih lista ističe i dr. Krešimir Luetić dodajući nedostatak liječnika i materijala odnosno uređaja u bolnicama kao još neke od konkretnih razloga dugih lista čekanja.

– Nerealno niske cijene usluga koje plaća državni osiguravatelj, zbog čega se u zdravstvenim ustanovama mogu dodatno povećati dugovi, miješanje prvih i redovito zakazanih kontrola na iste liste, što može umjetno povećati liste, te općenito nedovoljna uređenost sustava u kojem, podsjećam, liječnici još uvijek nemaju svoj strukovni ugovor – smatra dr. Luetić, tajnik Hrvatske udruge bolničkih liječnika.

>>Rezultati programa Plus: Na listi čekanja 7845 ljudi manje, 30 posto ne dođe na pregled

>>Osam tisuća operacija i više od 30.000 specijalističkih pregleda

Komentara 10

Avatar abakus
abakus
22:35 28.02.2015.

Dijete srednjoškolske dobi mi je išlo pred koju godinu na operaciju tetiva. Kao pripremu za operaciju bolnica između svega ostalog traži i rendgen pluća. S nalazom rendgena dolazimo anesteziologu koji se hvata za glavu i kaže da je već 500 puta rekao onima koji daju popis pretraga potrebnih za operaciju da za dijete nije potreban rendgen pluća. Dijete mi je em ozračeno poptuno nepotrebno em je zdravstvo to i platilo. Koliko se još takvih, potpuno nepotrebnih pretraga godišnje napravi svim drugim ljudima koji iz nekog razloga krenu liječniku? Ne želim ni nagađati, ali to je nešto čime bi se odgovorni morali pod hitno pozabaviti, jer na to odlazi ogroman novac, a nepotrebno bačen. O redovima koji se zbog takvih pretraga stvaraju i zbog kojih ne mogu doći na red oni kojima su zaista potrebne da i ne govorim...

Avatar ucjena
ucjena
22:20 28.02.2015.

sve je to moj ministre tocno, ali si jedno mozda zaboravio, doktor ti da najslabiji ljek, jer tako mora, npr, gastritis u pocetnoj fazi, pijes mjesec dva a stanje sve gore, onda moras na gastroskopiju, i i i , zavezali ste doktorima ruke da daju odgovarajuce adekvatne ljekove, sad i na genericke(smece) i sta da ljudi rade, jos jedno pitanje, dezurstvo, jeli to samo spavanje, bolnici,igra na komp, ili nesta trece, zasto goponi doktori nebi radili, jer su i placeni za dezurstva, ukinite ime (dezurstvo) radno vrijeme, a po potrebi hitnosti pacjenti ce cekati, ma sta da vam je neuki govorim sta cete raditi, ionako u vjetar, ali krug se vrti!

NV
novo vriijeme
09:09 01.03.2015.

Sigurno je da u hrvatskoj nema nikakvog programa kvalitete koji bi racionalizirao upotrebu bolničkih kapaciteta ali i ovdje treba dublja analiza jer oboljeli od karcinoma kojih je u Hrvatskoj vjerojatno oko 100 000 u petogodišnjem razdoblju trebaju MR kontrole preventivnoo pa su njihovi neki nalazi negativni što ne znači da se ne trebaju napraviti. Svakako treba detaljnija analiza da se opća akcija smanjenja ne polomi o glavu onima kojima je potrebna

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije