20.12.2018. u 15:05

Tomislavu Karamarku, bivšem predsjedniku HDZ-a, afera povezana s Inom i MOL-om zapečatila je političku karijeru.

Nije Ina više kompanija u rangu kraljica čiji su šefovi u Brazilu službenim karticama u maniri pijanih milijardera kupovali dragulje, skupa odijela i skupocjene kožne cipele i torbice. Tobože za poslovne partnere. Nije ni kompanija koja je od 1980. do 1990. godine bila najveća u bivšoj Jugoslaviji s 32.000 zaposlenih, ali i koja je uoči rata 1990. godine ostvarenim prihodom činila deset posto ukupnog gospodarstva tada već samostalne Hrvatske.

Nije ni kompanija kakva je bila prije ulaska MOL-a u njenu vlasničku strukturu. Ali i takva okljaštrena predstavlja tvrtku od nacionalne važnosti i dalje ima snage i potencijala da onima koji u nju dirnu priušti političke i pravosudne egzekucije. Zbog Ine je na sudu, podsjetimo, bivši premijer Ivo Sanader koji je osumnjičen da je od MOL-a primio pet milijuna eura mita kako bi mađarski MOL u Ini dobio većinska upravljačka prava iako nije imao (niti sada ima) većinski paket dionica. Sada već slavna snimka iz zagrebačkog restorana Marcellino pokazala je kako Sanader i šef MOL-a Hernádi u sobi skrivenoj od ostalih gostiju vade baterije iz mobitela i jedan drugome dodaju nešto ispisano na papiriću. Sanader pravorijek u tom predmetu još čeka jer ga je Ustavni sud zbog proceduralnih grešaka vratio na ponovno suđenje.

Tomislavu Karamarku, bivšem predsjedniku HDZ-a, afera povezana s Inom i MOL-om zapečatila je političku karijeru. Iako se otpočetka znalo da je Jozo Petrović, lobist MOL-a, Karamarkova siva eminencija i blizak prijatelj, njegova je uloga dobila sasvim drugi kontekst kada je Karamarko upozorio da bi se Hrvatska trebala politički dogovoriti s mađarskom vladom i kako bi se i Hrvatska i MOL trebali povući iz međusobnih tužbi jer Hrvatskoj prijeti da izgubi arbitražu u Ženevi, koju je pokrenula bivša SDP-ova Vlada kao odgovor na MOL-ovo tužbu u Washingtonu zbog plinskog biznisa, ali i znatno skuplju arbitražu u Washingtonu. Na Badnjak 2016. godine pokazalo se da je Karamarko bio u pravu jer je Hrvatska izgubila arbitražu u Ženevi, a on je tada već bio izbačen iz političke utakmice pod optužbom da je u interesu MOL-a zagovarao hrvatski izlazak iz arbitraže jer mu je supruga bila u poslovnom odnosu s Jozom Petrovićem. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa pod vodstvom Dalije Orešković utvrdilo je da je Karamarko zbog poslovne veze svoje supruge i Joze Petrovića bio u sukobu interesa, posebno u svjetlu njegova zagovaranja izlaska iz arbitraže i dogovora s Mađarima.

Karamarku je poseban pritisak bio taj što je njegov odlazak iz Vlade tražio tadašnji HDZ-ov partner Most. On je na to odgovorio rušenjem Vlade HDZ-a i Mosta, a kada nije uspio presložiti novu saborsku većinu, podnio je ostavku u Vladi i HDZ-u. Nakon što je Hrvatska izgubila arbitražu u Ženevi, posve je jasno da nam prijeti i gubitak nekoliko milijardi kuna teške arbitraže u Washingtonu. Međutim, MOL je izveo manevar povlačeći tužbu kojom je na američkom sudu u Washingtonu tražio da SAD prizna tužbu koju je MOL dobio u Ženevi, a upravo je tom tužbom trebao ojačati svoju poziciju dok traje arbitraža u Washingtonu. Sada se otvara pitanje sprema li se Plenkovićev dogovor s mađarskim premijerom Orbánom kojim bi se Hrvatska pokušala spasiti od gubitka arbitraže u Washingtonu? Posebno u svjetlu poteza da su hrvatski europarlamentarci podržali Orbána u Europskom parlamentu kada se, među ostalim, htjelo preispitati i stanje mađarskog pravosuđa. Koje je, naglasimo, zaobilaznim putevima odbacilo optužnicu koja je u Hrvatskoj podignuta protiv šefa MOL-a Hernádija zbog podmićivanja Sanadera. Iako mađarska država u MOL-u ima tek 25 posto vlasništva, sve što se tiče MOL-a dogovara se izravno s Orbánom jer su odnosi mađarske vlade i MOL-a čvrsto isprepleteni, a Orbán je u Mađarskoj neosporna vlast.

Međutim, problem je u tome što Mađare iznad svega zanima zaštita Zsolta Hernádija, kojeg su u Mađarskoj proglasili i osobom od nacionalnog interesa. Za premijera Plenkovića to je vrlo osjetljiv teren, a uzimajući u obzir sudbinu svojih prethodnika, morao bi biti iznimno oprezan. Mađari su naučeni igrati ispod stola, sloboda medija i ostale specifične slobode u Mađarskoj nisu nešto što se podrazumijeva, pa je prijava svega apsolutno važna da bilo kakav pokušaj dogovora s mađarskim vlastima bude potpuno transparentan. I to zato što unaprijed postoji sumnja da Mađari žele pravosudnu slobodu za Hernádija. U Ministarstvu gospodarstva procjenjuju da je iznos tužbe koju bi Hrvatska u Washingtonu mogla izgubiti od MOL-a i veći od 4-5 milijardi kuna, što je cifra koja se dosad spominjala. Ministar gospodarstva Darko Horvat zagovara dogovor s Mađarima.

– Hrvatska je bila preuzela obveze oko plinskog ugovora, ali nismo ih ispunili. Postoje samo dvije mogućnosti, ili ih početi ispunjavati ili preispitati dokumente temeljem kojih su obaveze stvorene. Osobno smatram da u arbitraži koja se vodi u Washingtonu ne stojimo dobro – rekao nam je jučer ministar Horvat. Budući da je Ina u resoru ministra energetike Tomislava Ćorića, on je, doznajemo u Vladi, već dvaput putovao u Budimpeštu, a konkretni dogovori vodit će se na relaciji premijeri Plenković – Orbán. Na stolu je i MOL-ova prodaja Ininih dionica, ali Vlada još nije izabrala konzultante koji će procijeniti vrijednost Ine, što je prvi uvjet za reotkup. Od obećanja premijera Plenkovića da će Vlada otkupiti Inu prošle su dvije godine, a još se ništa konkretno nije dogodilo.

Mislav Šimatović o povlačenju tužbe MOL-a

Komentara 22

RO
ronyday
15:32 20.12.2018.

Komunjarsak mafija na čelu sa kriminalcem račanom nije pala na Ini. Oni su uspjeli prodati 25 % +1 dionica za pišljivih 505 milijuna $ kada je INA bila perjanica među sličnim tzvrtkama u okruženju i kada joj je vrijednost bila sa nalazištima u Siriji više od 15 milijardi $. Za ovaj kriminalni zločin akteri su trebali biti osuđeni na doživotni zatvor.

Avatar MK
MK
16:32 20.12.2018.

Nemojmo zaboraviti - na INA-i su pali i Stjepan Dureković i Vesna Balenović... INA je trgovala sa nalazistima a da danas nitko nezna stvarne vrijednosti tih aktiva... Tako je i sumnjiva kupoprodaja onih nalazista u Rusiji, gdje se Slavko Linic pohvalio da smo zaradili 70 milijuna $ kupoprodajom, a ispalo je da nalazista stvarno vrijede milijarde (ko je tu paralelno zaradio?)... Isto tako je INA-a doduse bila u vlasnistuv drzave kada je INA isla na burzu (po Linicu i Crkvencu INA je g. 2003 vrijedila 2 milijarde $, po Burzi g. 2008 8 milijardi $ - a kad se radilo o tome ali se Hrvatska treba mjesati u Siriju od jednom smo saznali da sama nalazista tamo vrijede 25 milijardi $ - barem je tako pisalo po novinama (zasto smo to tek onda saznali? zasto je to Management u INA-i to krijo od vecinskog vlasnika?)... Zato napominjem - nemojmo zaboraviti i Stjepan Dureković i Vesna Balenović su pali na INA-i a ne samo Sanader i Karamarko!

PR
prajdali100
18:03 20.12.2018.

Tako je Iva, prosvijetli nas !

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije