Na području planine Ivanščice i obližnje Strahinjščice, Maceljske i Ravne gore raste čak 40 vrsta orhideja, među kojima je kod Žganog vrha otkrivena i nova vrsta za ovo područje, zbijenocvatni vranjak. Otkrivene su i nove životinjske vrste za faunu Hrvatske, među kojima su dugorepi ljuskokrili konjic, osjetljiva europska vrsta, kao i primjerci transilvanijskog monaškog skakavca, za kojeg se smatralo da je izumro.
To je samo dio zanimljivih podataka iz knjige „Ivanščica – Strahinjščica - Maceljska gora - Ravna Gora: Park prirode na mjestu susreta Alpa, Dinarida i Panonskog mora?“, koja je predstavljena u Lepoglavi. Događanje su zajednički organizirali Varaždinska županija i Grad Lepoglava, a knjigu je predstavio urednik mr. sc. Roman Ozimec. Publikacija, koju je izdala Varaždinska županija, nastala je s ciljem da se javnosti ukaže na vrijednosti i posebnosti najviše planine sjevera Hrvatske i susjednih gora te na potrebu očuvanja tog posebno vrijednog prirodnog prostora, zbog čega je pokrenuta inicijativa za proglašenje parka prirode. To područje bilo bi 13. park prirode u Hrvatskoj.
- Jedinstveno je po tome što ponajprije obuhvaća vrlo georaznoliko područje, čak pet masiva – Ivanščicu, Strahinjščicu, Maceljsku i Ravnu goru te dijelom Varaždinsko-topličko gorje, ali i izvore te dijelove pet rijeka, Bednje, Krapine, Lonje, Plitvice i Sutle, zbog čega smo ga popularno nazvali „Park Petica“. Poseban je i po tome što se u njemu spajaju čak tri geotektonska područja, Alpik, Dinarik i Panonik – rekao je mr. sc. Ozimec.
Na tom području spajanja su prije oko 22 milijuna godina eruptirali brojni vulkani, a Gaveznica – Kameni vrh kod Lepoglave, danas je najbolje sačuvani fosilni vulkan u Hrvatskoj. - Naš park nije „Jurski park“, ali je svakako paleontološki. Kod Radoboja su, primjerice, nađeni brojni fosili biljaka, školjaka, kukaca i riba, neki stariji od 10 milijuna godina. Zanimljivo je da je među njima i pradjed vinove loze, vrsta Vitis teutonica. Što sve danas živi u našem „Parku Petica“ još upoznajemo i istražujemo, pritom nalazimo neočekivane vrste, neke nove za znanost, a neke iznenađujuće i za znanstvenike – istaknuo je Ozimec.
U okviru budućeg parka se nalazi šest zaštićenih područja te deset područja ekološke mreže Natura 2000, što znači da su prirodne vrijednosti već prepoznate u našim, ali i u europskim okvirima. Nigdje drugdje na sjeveru Hrvatske nema toliko špilja, jama i drugih speleoloških objekata, samo na Ravnoj gori ih je više od 40, među kojima su i spomenici prirode Mačkova špilja te svjetski poznata špilja Vindija. Treba istaknuti i kulturno dobro od nacionalnog značaja – jedinstvenu cjelinu dvorca i park-šume Trakošćan.
- Zašto želimo uspostaviti ovaj naš park prirode? Osim što ovim vrijednim prostorom želimo što bolje upravljati, očuvati ga i prezentirati njegove vrijednosti našoj, europskoj i svjetskoj javnosti, na pitanje možda najbolje možemo odgovoriti definicijom parka prirode, koji je „prostor prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja vrijednosti prirode“ – zaključio je Ozimec.
>> VIDEO Više od 160.000 Hrvata ima dijagnozu depresije, pogođeno dvostruko više žena
