Čarobna park-šuma Jankovac u srcu Papuka dom je za još jednu endemsku vrstu, pokazalo je najnovije znanstveno istraživanje. Riječ je o novoj vrsti kukaca obalčara, nazvanoj Leuctra papukensis. Uz dva pužića iz roda Graziana, novi obalčar njihov je novi ponos, ali i velika odgovornost, poručuju iz Parka prirode Papuk.
Čekalo se 18 godina
Grupa znanstvenika koju predvodi ugledni švicarski entomolog Jean-Paul G. Reding, a čine je još i njegovi kolege Gilles Vincon te Graf Wolfram, objavila je koncem prošle godine novu vrstu obalčara s Papuka.
– Obalčari su kukci koji svoj ličinački stadij provode u vodi, u jednom se trenutku preobraze u odraslog kukca, žive još nekoliko tjedana, pare se i polažu jaja u vodu te potom uginu. U stadiju ličinke mogu pak preživjeti od jedne do četiri godine, a dišu na škrge, poput riba. Odrasli kukci su leteći i žive na kopnu. Jako su osjetljivi na onečišćenje voda pa su u dosta vodotoka nestali, no na Papuku i dalje žive, zbog čega smo sretni jer to znači da je naš okoliš čist – započinje Marko Doboš, stručni savjetnik biolog u Javnoj ustanovi Park prirode Papuk.
Za determinaciju vrste obalčara vrlo je važno promatrati sićušne detalje na stražnjem dijelu tijela, uz pomoć lupa ili mikroskopa, pri čemu je neophodno imati veliko iskustvo s tim kukcima.
VEZANI ČLANCI:
Leuctra papukensis za sada je poznata samo iz Jankovačkog potoka do ušća u Kovačicu i ni s jednog drugog lokaliteta na svijetu. Ovaj kukac još uvijek nema hrvatski narodni naziv jer je tek otkriven.
– Zanimljivo je kako su jedinke skupljene još 2005. godine, kada je grupa mađarskih istraživača skupljala materijale na Papuku. Istraživači obično skupe više materijala i čuvaju ga, primjerice, u alkoholu. Problem je što tog materijala obično ima puno, ali nedostaje stručnjaka za obradu materijala. Ni u Hrvatskoj ni globalno nema dosta stručnjaka pa je moralo proći čak 18 godina od skupljanja materijala do objave novog endema. U nekom trenutku su te jedinke došle u ruku znanstvenicima koje su ih prepoznali kao novu vrstu – objašnjava biolog Doboš.
Hrvatski znanstvenici koji se bave obalčarima doznali su za nedavno objelodanjeni znanstveni rad švicarskog entomologa i njegovih kolega pa su o tome informirali i JU Park prirode Papuk. S Papuka su, pak, kontaktirali znanstvenike koji su detektirali novog obolčara, a oni su im ustupili fotografije detalja tijela kukca.
– Desetak je endemskih vrsta na Papuku, a iz malog potoka na Jankovcu opisana su čak tri endema, dva puža i najnovije obalčar. Za usporedbu, čovječja ribica, za koju svi znamo, živi na prostoru od granice Italije i Slovenije sve do južne Bosne do granice s Crnom Gorom, što je veliko područje, a mi se možemo pohvaliti s nekoliko vrsta koje žive samo na nekoliko točkica na Papuku i nigdje drugdje – ponosan je naš sugovornik.
Inače, na izvoru Jankovca otkrivena je ranije endemična vrsta puža, Graziana papukensis, koji živi u sedrenim stijenama na izvorima i potočićima na Jankovcu.
Savršeni uvjeti
Inače, na izvoru Jankovačkog potoka otkrivene su ranije čak dvije endemične vrste puževa, Graziana papukensis i Graziana slavonica, koji živi u sedrenim stijenama na izvorima i potočićima na Jankovcu. G. papukensis može se pronaći na svega desetak izvora na Papuku, dok se za vrstu G. slavonica više od 40 godina vjerovalo da živi samo i isključivo na izvoru Jankovačkog potoka. Nedavno se možda pronašao novi, drugi lokalitet ove vrste, no za to se još uvijek čeka potvrda stručnjaka.
I tko zna koliko dugo generacije i generacije endemskih puževa i kukaca obalčara stvaraju svoj dom na Jankovcu...
– Endemi su inače jako stari, a savršeni su im uvjeti kod nas jer je Papuk kao planina dosta izolirana. Dinaridi, primjerice, čine lanac pa vrste mogu cirkulirati. Nakon stotina tisuća, pa i milijuna godina mogli su se stvoriti uvjeti da neka vrsta bude toliko izolirana od svojih srodnika pa da postane zasebna vrsta. Isto tako, u špiljama su idealni uvjeti za nastanak endema. Ako špiljski sustavi nisu dobro međusobno povezani, vrste su u njima izolirane i dolazi do odvajanja, divergiranja i stvaranja novih vrsta. U našim špiljama pronađeno je nekoliko vrsta koje su zacijelo nove za znanost i vjerojatno vrlo usko endemične, ali još uvijek čekaju da ih netko validno opiše i objavi – zaključuje biolog Doboš.
FOTOGALERIJA Bajkoviti prizori: Pogledajte zimsku idilu u Parku prirode Papuk
Više zelenih tema pronađite na web stranici Rezolucija Zemlja!
