I danas se smatra jednom od najljepših u Europi

Na kovanici u Pakracu kuna je 'živjela' već u 13. stoljeću

Pakrac: Slavonski banovac s likom kune
Foto: Damir Spehar/PIXSELL
1/6
10.02.2022.
u 12:25

Diplomat S. Grgić nudi motiv kune koji je po uzoru na stari novčić dizajnirao S. Sikirica

U jeku skandala oko izbora najljepšeg dizajna naličja hrvatske kovanice za euro, na kojoj je lik kune, u medijima i na društvenim mrežama pojavile su se špekulacije o tome da se kuna s hrvatskim novcem povezuje tek od 1941., odnosno od vremena NDH.

Istina je, međutim, posve drukčija. Naime, lik kune u hrvatskoj se povijesti prvi put pojavio na slavonskom banovcu, odnosno banskom denaru, srebrnoj kovanici iz sredine 13. stoljeća, kovanoj u prvoj hrvatskoj kovnici novca u Pakracu.

Čisti srebrnjak iz 1256.

Nije poznato tko je dizajner, ali ta kovanica i danas se smatra jednom od najljepših u Europi. Prva hrvatska kuna čuva se u arheološkoj zbirci Muzeja grada Pakraca.

Foto: Damir Spehar/PIXSELL, ilustracija

– Mi smo mislili da je to općepoznata stvar iz nacionalne povijesti, ali ispalo je da nije. Uglavnom, Pakrac je stari srednjovjekovni grad koji je nastao u 13. stoljeću i u njemu je radila prva hrvatska kovnica novca. To znamo iz povelje Bele IV. u kojoj se spominje camera de Puchruch, odnosno kovnica novca u Pakracu – kaže Jelena Hihlik, ravnateljica pakračkog muzeja.

U starim poveljama kovanica se zvala banski denar, dok joj je naziv slavonski banovac dao povjesničar Ćiro Truhelka, koji se najviše bavio tom temom. Riječ je o kovanici vrhunske kvalitete i izrazito visoke čvrstoće srebra, promjera 15 milimetara i prosječne težine 93 grama. Po oznakama na stražnjoj strani kovanice, tzv. siglama može se doznati u kojem su razdoblju kovane i gdje. Ostave banovaca pronađene su na različitim lokacijama, čuvaju se i u Zagrebu i Osijeku, ali u Pakracu ih posebno cijene.

Nije poznato koliko je dugo kovnica novca radila u Pakracu. Povelja u kojoj se prvi put spominje slavonski banovac datira iz 1256., no već 1260. kovnica je preseljena u Zagreb, gdje su banovci kovani dugi niz godina.

– Pretpostavljamo da je kuna završila na novcu jer je ona nekada bila platežno sredstvo. Naime, u srednjem vijeku postojao je porez koji se zvao kunovina. Isprva se plaćalo u naturi, odnosno u krznima, a poslije u novcu. Kuna kao životinja u brdovitoj i šumovitoj zapadnoj Slavoniji bila je dosta rasprostranjena, a ima je i danas – pojašnjava Hihlik.

Idealno rješenje za euro

Poduzetnik, leksikograf i diplomat Siniša Grgić ovih je dana dizajnerima ponudio da besplatno preuzmu motiv kune ili cijeli dizajn medalje i kovanice za nagradu za poduzetnike "Prva hrvatska kuna", koju je osmislio prije 20 godina. Dizajn je napravio akademski kipar Stipe Sikirica, i to upravo po uzoru na prvi pronađeni novčić s motivom kune u Hrvatskoj iz 13. stoljeća, a Grgić je dizajn intelektualno zaštitio.

Foto: Damir Spehar/PIXSELL, ilustracija

– Upravo danas Facebook me podsjetio na dodjelu Prve hrvatske kune, pa sam išao pogledati pravni status te kovanice koju je izradio kipar Stipe Sikirica. Otkupio sam od njega sva prava i registrirao taj motiv pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo. Kao nositelj svih prava, ustupam motiv bez naknade svakome dizajneru tko poželi ponuditi rješenje za euro s motivom kune – rekao je Grgić.

Ključne riječi

Komentara 10

TR
Tram12
13:21 10.02.2022.

Ako bi na ispitu kod Hrvoja Klasića ovo rekao pao bi ispit jer on našu mladež uči da je Kuna nastala u NDH i još hrpu laži a i dalje radi i djeluje i svoje nebuloze promovira po televizijama. I onda se čudimo da nam je sveučilište na dnu.

JA
Jania
13:50 10.02.2022.

Općepoznata stvar osim za profesore na studiju povijesti notornog Filozofskog fakulteta. Sramota.

Avatar kljusiina
kljusiina
15:29 10.02.2022.

dragi antifasisti, austrijanac sa jednim jajetom , je koristio toaletni papir ... uzivajte u antifasistickom brisanju bez papira. xD

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije