U jeku skandala oko izbora najljepšeg dizajna naličja hrvatske kovanice za euro, na kojoj je lik kune, u medijima i na društvenim mrežama pojavile su se špekulacije o tome da se kuna s hrvatskim novcem povezuje tek od 1941., odnosno od vremena NDH.
Istina je, međutim, posve drukčija. Naime, lik kune u hrvatskoj se povijesti prvi put pojavio na slavonskom banovcu, odnosno banskom denaru, srebrnoj kovanici iz sredine 13. stoljeća, kovanoj u prvoj hrvatskoj kovnici novca u Pakracu.
Čisti srebrnjak iz 1256.
Nije poznato tko je dizajner, ali ta kovanica i danas se smatra jednom od najljepših u Europi. Prva hrvatska kuna čuva se u arheološkoj zbirci Muzeja grada Pakraca.
– Mi smo mislili da je to općepoznata stvar iz nacionalne povijesti, ali ispalo je da nije. Uglavnom, Pakrac je stari srednjovjekovni grad koji je nastao u 13. stoljeću i u njemu je radila prva hrvatska kovnica novca. To znamo iz povelje Bele IV. u kojoj se spominje camera de Puchruch, odnosno kovnica novca u Pakracu – kaže Jelena Hihlik, ravnateljica pakračkog muzeja.
U starim poveljama kovanica se zvala banski denar, dok joj je naziv slavonski banovac dao povjesničar Ćiro Truhelka, koji se najviše bavio tom temom. Riječ je o kovanici vrhunske kvalitete i izrazito visoke čvrstoće srebra, promjera 15 milimetara i prosječne težine 93 grama. Po oznakama na stražnjoj strani kovanice, tzv. siglama može se doznati u kojem su razdoblju kovane i gdje. Ostave banovaca pronađene su na različitim lokacijama, čuvaju se i u Zagrebu i Osijeku, ali u Pakracu ih posebno cijene.
Nije poznato koliko je dugo kovnica novca radila u Pakracu. Povelja u kojoj se prvi put spominje slavonski banovac datira iz 1256., no već 1260. kovnica je preseljena u Zagreb, gdje su banovci kovani dugi niz godina.
– Pretpostavljamo da je kuna završila na novcu jer je ona nekada bila platežno sredstvo. Naime, u srednjem vijeku postojao je porez koji se zvao kunovina. Isprva se plaćalo u naturi, odnosno u krznima, a poslije u novcu. Kuna kao životinja u brdovitoj i šumovitoj zapadnoj Slavoniji bila je dosta rasprostranjena, a ima je i danas – pojašnjava Hihlik.
Idealno rješenje za euro
Poduzetnik, leksikograf i diplomat Siniša Grgić ovih je dana dizajnerima ponudio da besplatno preuzmu motiv kune ili cijeli dizajn medalje i kovanice za nagradu za poduzetnike "Prva hrvatska kuna", koju je osmislio prije 20 godina. Dizajn je napravio akademski kipar Stipe Sikirica, i to upravo po uzoru na prvi pronađeni novčić s motivom kune u Hrvatskoj iz 13. stoljeća, a Grgić je dizajn intelektualno zaštitio.
– Upravo danas Facebook me podsjetio na dodjelu Prve hrvatske kune, pa sam išao pogledati pravni status te kovanice koju je izradio kipar Stipe Sikirica. Otkupio sam od njega sva prava i registrirao taj motiv pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo. Kao nositelj svih prava, ustupam motiv bez naknade svakome dizajneru tko poželi ponuditi rješenje za euro s motivom kune – rekao je Grgić.
Ako bi na ispitu kod Hrvoja Klasića ovo rekao pao bi ispit jer on našu mladež uči da je Kuna nastala u NDH i još hrpu laži a i dalje radi i djeluje i svoje nebuloze promovira po televizijama. I onda se čudimo da nam je sveučilište na dnu.