Velika Gospa proslavlja se diljem kršćanske Europe pa su toga dana posebno zanimljivi "madonari", ulični slikari kršćanskih motiva, koji odaju počast Blaženoj Djevici Mariji ne žaleći što će prva kiša isprati njihova umjetnička djela
– Uz Veliku Gospu sagnuti nad asfaltom na ulicama Italije s kredama i pastelama u rukama stvaraju sakralnu umjetnost nadahnutu kršćanskom tradicijom. I dok cijeli kreativni proces promatraju gledatelji, amaterski umjetnici trenutak nadahnuća pretvaraju u vjerske prikaze, najčešće Blažene Djevice Marije. Stoga su i dobili naziv madonari jer su se još od 16. stoljeća u Italiji tijekom vjerskih proslava počela oslikavati javna mjesta, posebice kopijama prikaza Majke Božje poznatih slikara. Slikanje na asfaltu posebno je popularno u Curtatoneu u sjevernoj talijanskoj pokrajini Mantovi (gdje se takvi događaji održavaju još od sedamdesetih), kao i na jugu u gradovima Taurianovi u Kalabriji ili Noceri Superiore u blizini Salerna, a obično je u te manifestacije uključena i mjesna biskupija – navodi Glas Koncila.
Plava boja i na Filipinima
U Austriji svećenici na Veliku Gospu odijevaju plava misna ruha, pa tako u poznatom srednjoeuropskom marijanskom svetištu Mariazellu na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije slave mise odjeveni u misnice plave boje.
– Premda je upravo to boja koja se najčešće povezuje uz Majku Božju kao boja neba i slobode, to danas više nije liturgijska boja i određeno je da se na Veliku Gospu misa slavi u bijeloj misnici. Ipak, austrijsko svetište očuvalo je tradiciju i to je zapravo jedino mjesto u Europi u kojem se na marijanske blagdane nosi plava misnica, a nosio ju je i papa Benedikt XVI. kada je prije 15 godina posjetio Mariazell. Plava kao liturgijska boja na marijanske blagdane nije nestala još u pojedinim zemljama Južne Amerike, kao i na Filipinima. Naime, za ta je područja mjerodavna vatikanska kongregacija dala dopuštenje da se nosi misnica plave boje – objašnjava Glas Koncila, navodeći i procesije na Malti kao posebno zanimljive zbog svojega šarenila.
– Na svetkovinu Marijina uznesenja šarene procesije ulicama posebice se održavaju u sedam gradova u toj otočnoj zemlji u Sredozemnom moru s nešto manje od pola milijuna stanovnika. Velika je Gospa "kraljica sezone" – ne samo u turističkom, nego i u vjerskom pogledu – za stanovnike otoka Malte koji su vjerski i tradicijski poznati kao marijanski narod koji Mariju štuje i kao zaštitnicu otoka. No Velika Gospa ne može proći i bez tradicijske glazbe lokalnih glazbenika, kao ni velikih vatrometa koji se pripremaju jer se Uznesenje Blažene Djevice Marije poklapa s još jednim važnim događajem u malteškoj povijesti. Naime, u jeku Drugoga svjetskoga rata 15. kolovoza 1942. u britanskoj operaciji "Pedestal" tanker sa zalihama za opskrbu savezničkih snaga i stanovništva uspio se probiti do Malte – piše Glas Koncila.
Marija je "zvijezda mora"
Na Bodenskom jezeru odvija se molitveno povezivanje Europe, povezujući tri zemlje – Švicarsku, Njemačku i Austriju.
– Blaženoj Djevici Mariji, koju se naziva i Zvijezdom mora, hodočasti se i brodovima. Bodensko jezero u predalpskom području prošle je godine na Veliku Gospu ugostilo 40. put brodsku procesiju vjernika iz triju zemalja: Švicarske, Njemačke i Austrije. Europa se tako na Marijin blagdan i simbolički povezuje – u molitvi i zajedništvu vjernika iz župa Rorschach, Lindau i Bregenz. Uz pratnju glazbenih sastava, brodovi ukrašeni cvijećem, križem i kipom Gospe Fatimske napuštaju te tri luke i susreću se na zamišljenoj granici triju država usred jezera. Tijekom putovanja brodom moli se krunica te se pjevaju marijanske pjesme pod vodstvom lokalnih sastava, a na mjestu okupljanja svećenik ili biskup obično održi homiliju te blagoslovi više tisuća okupljenih hodočasnika i bilje, što je običaj u zemljama njemačkoga govornoga područja. Na kraju slijedi vatromet u čast Blažene Djevice Marije – navodi Glas Koncila.
U Coyi, jednom od osam okruga provincije Calca u Peruu tradicionalna "Mamacha Asunta" obilježava se pompoznim slavljem od pet dana. Tada se intenzivna religioznost spaja s plesom i glazbom, a okuplja stanovnike ovog i drugih peruanskih okruga, ali i vjernike iz inozemstva. Slavlje kojemu je središnji dan 15. kolovoza prije sedam je godina proglašeno kulturnom baštinom nacije.
Svetište Crne Gospe u Čenstohovi u poljskom je narodu poznato i kao svetište Gospe od Jasne Gore, a hodočasničko je odredište pavlinski samostan iz 14. stoljeća. Vjeruje se da je autor Gospine slike koja se u njemu nalazi sv. Luka, a naslikana je na dasci stola koji je napravio Isus, o kojemu mu je govorila i sama Marija dok je pozirala, a na temelju toga je nastalo evanđelje po Luki.
VIDEO: Tijekom spavanja mobitel držite pokraj kreveta? Evo zašto to ne biste trebali raditi:
Vatromet nije kršćanski običaj. Uvezen je iz Kine i povezan s nekršćanskim kultom zmaja.