Ukupno 300 organa transplantirano je prošle godine u Hrvatskoj: 134 bubrega, 123 jetre, 38 srca i pet gušterača. S tim podatkom te s lanjska 34 donora organa na milijun stanovnika i dalje transplantacijska medicina u nas ima visoko mjesto u svijetu.
Ipak, u usporedbi s prijašnjim godinama prošlogodišnje brojke pokazuju da je nešto manji broj donora organa pa tako i ukupan zbroj transplantacija zabilježen kod nas. Ukupna stopa transplantiranih organa na milijun stanovnika tako je prošle godine bila najniža u posljednjih deset godina, dok je lanjska lista čekanja na organ najduža u istom tom spomenutom razdoblju.
S ukupno 376 ljudi na listi čekanja najveći broj odnosi se na bubreg (njih 231), kojih je lani transplantirano 128 od preminulih darivatelja te sedam od živih donora bubrega.
Treba reći da su to preliminarni podaci i da je navedena stopa darovanih organa u Hrvatskoj među najvišima u svijetu te nas se svrstava, kako piše i u izvještaju o transplantacijama organa u 2019. godini, u kategoriju država s najučinkovitijim transplantacijskim sustavom u svijetu.
Najveći broj darivatelja organa u prošloj godini je iz KBC-a Rijeka, potom iz KBC-a Sestara milosrdnica te iz varaždinske bolnice, a najveći broj presađivanja organa napravljen je u KB-u Merkur. Od ukupno 300 transplantiranih organa u toj je zagrebačkoj bolnici napravljeno 155 tih zahvata, njih 97 na Rebru, 14 u Rijeci, 21 transplantacija (srca) u bolnici u Dubravi te pet transplantacija bubrega u osječkoj bolnici.
Zbog novog koronavirusa transplantacijski program trenutačno je također na čekanju. U KB-u Merkur su, podsjetimo, u jeku epidemije transplantirali jetru teško bolesnoj pacijentici kojoj je organ stigao iz KB-a Sestara milosrdnica.
Mi zagrepcani od naseg gradonacelnika i vlade svakodnevno dobijemo organ