Hrvatska je prekršila Europsku konvenciju o ljudskim pravima kada je odbila izdati dozvolu boravka lezbijki Danki Pajić iz Bosne i Hercegovine. Za Europski sud za ljudska prava Danka Pajić time je diskriminirana te joj je uskraćeno pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života.
Bez dozvole boravka
A Hrvatska joj zbog toga, prema presudi, mora isplatiti odštetu od 10 tisuća eura plus sudske troškove u iznosu od 5690 eura.
Danka Pajić obratila se sudu u Strasbourgu jer joj je 2011. godine sisačka policija odbila molbu za dozvolu boravka u svrhu okupljanja obitelji. Kao državljanka BiH željela se pridružiti partnerici u Hrvatskoj, ali nije dobila dozvolu za privremeni boravak uz obrazloženje policije da njezinim zahtjevom nisu ispunjeni uvjeti iz Zakona o strancima.
– U to vrijeme imali smo nekoliko takvih slučajeva. Danka nije bila osamljeni primjer, ali je jedina koja je odlučila izgurati pravdu do kraja. Pa se žalila i Ministarstvu unutarnjih poslova, ali i upravnom sudu, potom višem upravnom sudu, ali bez uspjeha. A na kraju joj je odbijena i ustavna tužba. No bila je uporna pa je 2014. godine podnijela tužbu i pred Europskim sudom za ljudska prava na kojem se pozvala na kršenje konvencije o ljudskim pravima – kaže Marko Jurčić iz Zagreb Pridea. Upravo je ta udruga i pružila pravnu pomoć u rješavanju slučaja Danki Pajić koja danas, doznajemo, živi s djevojkom u Hrvatskoj.
Jurčić podsjeća da je u vremenu kada je D. Pajić predavala zahtjev za privremeni boravak Ministarstvo unutarnjih poslova donosilo novi Zakon o strancima, a ministar je bio Tomislav Karamarko.
– Mi smo još tada kao udruga pisali i Vladi i Saboru te tražili da zakonskim amandmanima ukinu diskriminaciju istospolnih parova i da pravo na privremeni boravak omoguće istospolnim parovima. Odbijeni smo – kaže Jurčić. Dodaje i kako slučaj D. Pajić nije osamljen.
Upornost se isplati
Udruzi Zagreb Pride 2011. godine obratilo se za pomoć nekoliko istospolnih parova s istim problemom, međutim, samo je D. Pajić bila toliko uporna te je odlučila iznijeti cijelu priču do kraja.
– Svim tim parovima država je uskratila pravo na najveću ljudsku potrebu, onu za suživotom. I to je najvažnije – kaže Jurčić.
Iako su ovakvi problemi donošenjem Zakona o životnom partnerstvu postali prošlost, presuda Europskog suda za ljudska prava može pomoći svim onim parovima koji imaju iste probleme u zemljama članicama Vijeća Europe koje nemaju zakon o životnom partnerstvu ili zakon o istospolnom braku, primjerice Srbija, Italija, Bosna i Hercegovina, Litva, Letonija, Poljska, Makedonija...
– I zbog toga je ovo vrlo važna presuda jer će se na nju moći i drugi pozivati – kaže Jurčić.
>>Pride: Gay vjenčanja od rujna . U ime obitelji: Rušit ćemo zakon
>>'Zabranjeno svako javno poticanje diskriminacije LGBT osoba'
Na zapadu Đavo radi po svome