Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 0
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
BORBA ZA OPSTANAK

Odzvonilo njemačkom čudu? Mogao bi krenuti obračun kakav zemlja nije vidjela desetljećima

Njemačka
REUTERS
16.11.2026.
u 11:06
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Iskru je zapalila objava iz Stuttgarta. Michael Schiebe, šef proizvodnje Mercedesa, najavio je da tvrtka zasad neće ulagati u njemačke tvornice.

Njemačka automobilska industrija, desetljećima simbol njemačkog blagostanja, bori se za opstanak. Mercedes zaustavlja ulaganja, Volkswagenu prijeti zatvaranje tvornica, a Bosch ukida tisuće radnih mjesta. S druge strane stoji IG Metall, najveći njemački sindikat, koji najavljuje žestok otpor. Sve upućuje na obračun kakav Njemačka nije vidjela desetljećima.

Iskru je zapalila objava iz Stuttgarta. Michael Schiebe, šef proizvodnje Mercedesa, najavio je da tvrtka zasad neće ulagati u njemačke tvornice. Šefica ljudskih resursa Britta Seeger istodobno provodi reviziju kako bi utvrdila koje si lokacije Mercedes još može priuštiti. Uprava traži dulje radno vrijeme, niže troškove i manje bonuse. Umjesto dosadašnjih 35 sati, zaposlenici bi trebali raditi do 40 sati tjedno, bez povećanja plaće.

Sindikat je reagirao odmah. "Zatvaranje pogona ne dolazi u obzir za IG Metall", poručila je voditeljica okruga Barbara Resch. Predsjednik radničkog vijeća Ergun Lümali bio je još oštriji: "Odlučno odbacujemo zatvaranje pogona i znamo kako se braniti". Ulog je golem. Proizvođači automobila i njihovi dobavljači ostvarili su 2025. godine oko 534 milijarde eura prihoda i izravno zapošljavali u prosjeku 732 tisuće ljudi. Računaju li se i sve gospodarske veze, automobilska industrija čini oko 8,7 posto njemačke bruto dodane vrijednosti, piše Focus Online.

Poslovni model koji je Njemačku učinio bogatom dugo je savršeno funkcionirao. Njemački proizvođači prodavali su skupe, kvalitetne automobile diljem svijeta uz visoku zaradu, a to im je kod kuće omogućavalo visoke plaće, kratko radno vrijeme i izdašna socijalna prava. Ključnu ulogu imala je Kina. Volkswagen, Mercedes i BMW ondje su prodali milijune automobila, a zarada s tog tržišta pokrivala je visoke troškove proizvodnje u Njemačkoj. Taj je izvor sada presušio. Kina je od tržišta u usponu postala najopasniji konkurent. BYD i drugi kineski proizvođači grade učinkovite električne automobile, ovladali su baterijama i softverom te osvajaju kupce agresivnim cijenama. Volkswagenovo poslovanje u Kini se urušilo, BMW je ondje nedavno izgubio više od petine prodaje, a Mercedesu padaju i prodaja i dobit.

U isto vrijeme njemački proizvođači moraju uložiti milijarde u nove pogonske sustave, softver i tvornice. Novca nema dovoljno, dobit se smanjuje, a račun bi trebali platiti zaposlenici. Koliki je pritisak, najbolje pokazuje Mercedesova tvornica u mađarskom Kecskemétu. Prema internim podacima, troškovi rada ondje su oko 75 posto niži od njemačkog prosjeka, a radnici rade znatno dulje. Schiebe tvrdi da sat rada u Njemačkoj može stajati i do pet puta više nego u istočnoj Europi. Zato Mercedes želi produljiti radno vrijeme i tako uštedjeti oko 800 milijuna eura godišnje. Tridesetpetsatni radni tjedan, nekoć simbol njemačkog prosperiteta, tako je postao kamen spoticanja. Upravama je riječ o budućnosti tvornica, a radnicima o vrijednosti njihova rada.

IG Metall ima više od dva milijuna članova i najveći je pojedinačni sindikat u Njemačkoj. Upravo je on 1984. godine izborio 35-satni radni tjedan nakon štrajka metalskih radnika koji je trajao gotovo sedam tjedana, a zbog kojeg su stotine tisuća ljudi privremeno ostale bez posla. Sada to postignuće visi o niti. Sindikalna čelnica Christiane Benner sprema se za najveći radni spor u povijesti sindikata. Izvršni odbor IG Metalla 12. studenoga odobrio je 24-satne štrajkove upozorenja, a u dosadašnjim kraćim štrajkovima već je sudjelovalo 464 tisuće zaposlenika. Benner optužuje poslodavce da pregovore o plaćama pokušavaju pretvoriti u temeljni sukob. Tko napada kolektivne ugovore i suodlučivanje, upozorava, "napada same temelje kolektivnog pregovaranja". Sindikat traži povećanje plaća od pet posto, sigurnost radnih mjesta i obvezujuća jamstva za ulaganja, a na ustupke je spreman samo u zamjenu za jamstva. Strah radnika nije neutemeljen, jer oni koji se danas odreknu dijela plaće i pristanu raditi dulje sutra bi mogli ostati bez posla. Ni ekonomisti ne vjeruju da dulje radno vrijeme može riješiti problem. Michael Hüther, direktor Njemačkog ekonomskog instituta bliskog poslodavcima, upozorava da je Njemačka izgubila velik dio cjenovne konkurentnosti, osobito u odnosu na Kinu. Procjenjuje da je kineski juan podcijenjen za 20 do 30 posto, što kineski izvoz umjetno pojeftinjuje. Prema Hütheru, čak i kad bi Njemačka postala konkurentnija, kineska prednost ostala bi prevelika. Tu je srž problema. Uprave mogu srezati plaće i produljiti radno vrijeme, ali time neće dobiti bolji električni automobil niti vratiti izgubljeno znanje o softveru. Sindikat pak može braniti radna mjesta, ali ne može natjerati tvrtke da trajno ulažu u tvornice koje više nisu isplative.

Sljedeći veliki ispit stiže 24. studenoga, kad počinju novi pregovori o plaćama u Volkswagenu. Tvrtka želi dodatno smanjiti troškove, a nekoliko tvornica bori se za opstanak. "Nemamo vremena za gubljenje", upozorava direktor ljudskih resursa Arne Meiswinkel. Sindikat traži jamstva za radna mjesta i pravo suodlučivanja, podsjećajući da su dosadašnji sporazumi o uštedama već tražili velike žrtve od radnika. Kriza je zahvatila cijelu industriju. Radna mjesta ukida i BMW, dugo najstabilniji njemački proizvođač, a smanjenja čekaju i Porsche i Audi.

Njemačka se tako možda približava najvećem industrijskom radnom sporu u svojoj poslijeratnoj povijesti. Radnici brane blagostanje koje su gradile generacije, a uprave tvrde da su se njegovi temelji urušili. Sindikat upire prstom u milijarde dobiti, dividende i pogreške uprava, a menadžeri u kinesku konkurenciju, pad potražnje i troškove koje više ne pokriva zarada s Dalekog istoka. Obje strane teško mogu popustiti, a da ne izgube vjerodostojnost. Pregovori još mogu spriječiti veći sukob, ali štrajkovi upozorenja već traju, a milijuni radnika u metalnoj i elektroindustriji spremaju se za najveću borbu. 

Komentara 25

Avatar Asterix
Asterix
11:47 16.11.2026.

Zahvalite Ursuli i zelenoj tranziciji. Osim toga izgleda da bi menadžment mogao puno toga naučiti od kineskih kolega. Došlo je vrijeme da će se morati kopirati Kineze. Kolo od sreće uokoli vrteći se ne pristaje: tko bi gori, eto jee doli, a tko doli, gori ustaje.

OR
orson
12:04 16.11.2026.

Sami pali, sami se ubili.

Avatar vrba74
vrba74
13:08 16.11.2026.

A Europa i dalje gura zelene agende i sama sebi potkopava dobit. Mislili su sjebat ćemo Kineze na ekologiji, kad ono EU plaća najskuplje aute i opet se ne kupuju najviše EU auti, samo je Europljanima sve skuplje. Zanimljivo bi bilo vidjeti koliko dobiti u prosjeku ide u managerske plače u odnosu na npr 70 i 80 godine prošlog stoljeća. Smanjiti broj managera i njihove bonuse i plaće, i to drastično, pa da vidiš kako će biti love

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata