Po zakonu svake četiri, a u praksi baš svake godine. Nije riječ o regularnima, naravno, ali Hrvati na izbore izlaze u prosjeku svakih
nekoliko mjeseci. Uglavnom su u pitanju lokalni izbori, ove godine svoje su već odradili grad Novska te općine Dragalić i Rogoznica, a u vikendu koji nam slijedi na redu je Split. Priču o Ivici Puljku i njegovoj ostavci nećemo ponavljati jer situacija u drugom po veličini hrvatskom gradu pomno se prati. Umjesto toga koncentrirat ćemo se na gradove i općine koji su posljednjih deset godina ostajali bez gradonačelnika, načelnika, njihovih zamjenika, ali i bez gradskih skupština te vijeća lokalnih samouprava. Koji su bili razlozi zato? Pa vrlo su raznovrsni, zapravo. Gradonačelnici su postajali ministri, poput Marina Piletića iz Novske, pojedini su načelnici preminuli dok su bili na vlasti, odustajalo se od posla jer su “problemi djelovali negativno” na prve ljude općina, padali su proračuni, a bilo je tu i ruke zakona, odnosno čelnici svoje funkcije nisu više mogli obavljati jer nekako je to teže činiti iz zatvora.
U svakom slučaju, krenut ćemo s 2015., godinom u kojoj je čak devet gradova i osam općina na izbore izašlo isti dan, 8. ožujka, ni dvije godine od održavanja regularnih izbora 2013. Gradonačelnike, zamjenike i čitava gradska vijeća iznova su tada birali Dubrovnik, Novi Marof, Sveti Ivan Zelina, Rab, Pag, Hvar, Omiš, Korčula i Zlatar, a sve to, samo na općinskoj razini, na listićima su zaokruživali i stanovnici Kukljice, Rugvice, Milne,Petlovca, Čaglina, Strahoninca, Lumbarde i Gudinaca. Zašto? Jer proračuni u tih 17 lokalnih jedinica nisu izglasani u zadanom roku, a lokalna vlast nije donijela ni odluke o privremenom financiranju. Izbori su to na kojima je u Dubrovniku pobjedu u drugom krugu potvrdio dotadašnji gradonačelnik Andro Vlahušić, a druge jedinice uglavnom su odabrale nova vodstva. Nije se tu 2015. stalo, jer u srpnju izbori su održani u Vrgorcu te Semeljcima, a u prosincu na birališta su izašli građani Gline, nakon što je u teškoj prometnoj nesreći tri mjeseca prije poginuo njihov gradonačelnik, 54-godišnji Milan Bakšić. S dvadeset lokalnih jedinica, inače, 2015. godina rekorder je po broju održanih izbora, kojih je u proteklih deset godina bilo čak 74. Ili, ako ćemo posve “plastično”, u Hrvatskoj se izbori održavaju u prosjeku svakih mjesec i pol dana.
Nipošto se neće tako brzo zaboraviti izbori za župana Međimurske županije lani, a i za istu poziciju u Sisačko-moslavačkoj županiji 2014. godine. Ostavku je dao međimurski župan Matija Posavec, nakon što je pušten iz USKOK-a, gdje je ispitivan zbog sumnji da je uzeo 10 tisuća kuna mita te nezakonito zaposlio dvije službenice, a sa svoje je dužnosti odstupila i županica sisačko-moslavačka Marina Lovrić Merzel, protiv koje je USKOK tada vodio istragu zbog sumnje u milijunsku korupciju te je u pritvoru provela pet mjeseci. Ove je godine nepravomoćno osuđena na sedam godina zatvora, a Matija Posavec, nakon ostavke, ponovno je osvojio povjerenje svojih birača. A kad smo kod ove godine, ne smijemo propustiti Rogoznicu, u kojoj su izbori bili u veljači jer je načelnik Marijo Mladinić ostavku dao otprilike pola godine poslije dolaska na vlast na regularnim izborima.
”U funkciju općinskog načelnika ušao sam potpuno iskreno, s punim srcem i željom da na pravim mnogo dobroga za sve mještane naše općine. Nažalost, svaki od stotina problema s kojima sam se svakodnevno susretao primao sam k srcu, što je s vreme- nom jako negativno djelovalo na mene, moje zdravlje, život, obitelj. Uvijek sam nastojao svaki svoj posao dovršiti do kraja, no ovaj put to nažalost neću moći izvršiti”, kazao je tada HDZ-ovac, kojeg je naslijedila njegova stranačka kolegica Anita Živković. Nije to bio prvi slučaj brzog odlaska, 2018. čelo Milne napustio je HDZ-ov Viktor Maretić nakon godinu dana mandata jer, kako je napisao u oproštajno pismu, nije uspio “pokrenuti općinu iz letargije, riješiti financijske dubioze iz prošlosti i podići društveni standard za stepenicu više”.
To su se trudili činiti, pretpostavljamo barem, dugogodišnji načelnici Podravske Moslavine i Brckovljana Zdravko Šimara te Željko Funtek, čiji su se nasljednici tražili nakon njihove smrti. HDZ-ov Šimara vodio je općinu u Osječko-baranjskoj županiji od 1994. do 2019., a HSS-ov Funtek na čelo općine Zagrebačke županije došao je godinu prije, 1993., te je na toj poziciji također ostao do smrti 2019. godine. Napomenimo još i to da je izlaznost na prijevremene lokalne izbore uvijek poprilično niska, odnosno zaustavlja se na otprilike 30 posto.
