Turska je u Vijeću Europe u Strasbourgu stavila potpis na protokol br. 13 Europske konvencije i time potpuno ukinula smrtnu kaznu, a Europska komisija poručila je da je riječ o vrlo važnom koraku prema razvijenoj demokraciji. Prije godinu i pol turski parlament odlučio je zabraniti smrtnu kaznu u mirnodopskim uvjetima, a najnoviji potpis tome je dodao i zabranu smrtne kazne u ratu. Ovo je jedan od koraka koje Turska ubrzano čini u sklopu širokog programa reformi koje se tiču poštovanja ljudskih prava, a Europska unija postavlja ih kao uvjet za početak pregovora o članstvu Turske u EU. Službena Ankara, naime, očekuje da bi Bruxelles mogao potkraj godine donijeti odluku o tome da Turskoj dodijeli status kandidata i da s njom počne pregovore.
No, unatoč tome što je Turska u vrlo kratkom vremenu napravila puno na zakonodavnom planu, u izvješću EU o napretku Turske objavljenom početkom studenoga stoji da je provedba tih zakona spora i loša, te da turska vojska ima još uvijek prevelike ovlasti, a parlament vrlo malu moć kontrole vojnoga proračuna. U izvješću također piše kako je kultura vlasti takva da još ne ulijeva povjerenje, da ima još dosta mučenja po zatvorima te da se onemogućuje slobodno udruživanje, osobito udrugama koje se bave zaštitom ljudskih prava. Uz nabrajanje nedostataka, EU vrlo jasno kaže kako samoj vladi ne manjka političke volje da te stvari promijeni, ali reforme zapinju na lokalnoj razini. I dok je tada premijer Recep Tayyip Erdogan kazao da EU pokušava stvoriti "lažno ozračje kako bi odgodila početak pregovora", šef diplomacije Abdulah Gul kaže da je svjestan nedostataki ida treba još intenzivnije raditi na njihovom otklanjanju.
Marina Šerić
