Ratari ovog proljeća vrlo teško mogu pogriješiti – što god zasijali zarada im je gotovo zajamčena, tvrdi ravnatelj Hrvatske poljoprivredne komore dr. Ivan Katalinić.
Prodaja bez problema
– Podjednako se traže i pšenica i kukuruz i različite uljarice, a zbog poremećaja na svjetskom tržištu svi ovi proizvodi ne samo da imaju visoku cijenu već ih se i prodaje bez ikakvih problema – kaže Katalinić, po kojem će bez zarade ostati samo oni koji ne znaju posao.
– Ovo je zlatno doba ratarstva i poljoprivrednici koji sada ne ostvare zarade ne znaju kako se ovaj posao radi jer podbačaj je moguć samo ako se ne provode sve agrotehničke mjere, ako naravno isključimo eventualne elementarne nepogode. Ako se proizvodnja odvija po zakonima struke, ovo je obećavajuća godina za ratare – tvrdi Katalinić.
Poljoprivrednike, pak, mjesec dana uoči proljetne sjetve još muči što posijati. Izbor će raditi prvenstveno vodeći se cijenom te ponudom i potražnjom pšenice, kukuruza, ječma ili zobi koja bi mogla vladati na jesen.
– Izbor kulture uvijek je kocka, nikada ne znaš što će se zbivati pred kraj godine. Zbog toga najčešće podijelim površine i sijem dio kukuruza, a dio pšenice, pa uvijek nekako izvučem – kaže Branko Godorić iz Beravaca, koji ima 80 hektara poljoprivrednog zemljišta.
Pšenica sigurna
Dok je prije nekog vremena na izbor utjecao i iznos poticaja kojega je država isplaćivala po svakom zasijanom hektaru, danas je situacija drukčija. Ministarstvo poljoprivrede potiče proizvodnju svih ratarskih kultura s jednakim iznosom od 2225 kuna po hektaru, pa se izbor svodi prvenstveno na predviđeni trošak repromaterijala te na cijenu i potražnju koja bi za određenom žitaricom mogla vladati. – Pšenica je gotovo sigurna u plasmanu jer nju redovito otkupljuje država, dok je s druge strane kukuruz na slobodnom tržištu i uvelike ovisi o pregovaračkim sposobnostima samog proizvođača. S kukuruzom ima više posla pri prodaji, ali je obično i zarada veća – kaže Stjepan Berić. Cijene žitarica na svjetskom tržištu su iznimno visoke jer su požari poharali prošlogodišnju proizvodnju pšenice u Rusiji, a sličan odnos cijene očekuje se i tijekom sljedeće sezone. O kolikom se porastu zarade u ratarstvu radi najbolje govori podatak da cijena kukuruza u ovome trenutku iznosi oko 1,5 kuna po kilogramu, dok se prošle godine u ovo doba kukuruz prodavao za 85 posto nižu cijenu, odnosno oko 0,85 kuna po kilogramu. Tržišna cijena kilograma pšenice trenutno je 2,1 kunu, dvostruko više nego prije godinu dana.
Prema procjenama agronoma, sadašnja situacija na tržištu jedinstvena je prilika da se napokon proizvodnji privedu i zapuštene površine na kojima se već dugo ništa ne uzgaja.
Ti seljaki su baš bedasti...... Stalno govore kako imaju gubitak na pšernici, kukuruzu, duhanu...svemu......istovremeno se svađaju koji će dobiti veći komad zemlje za obradu.... Valjda da s istvore veći gubitak ili ipak lažu kada kažu da gube..... Molim nekog seljakaa da mi objasni zbog čega želi raditi više zemlje i time si stvoriti još veći gubitak? Zbog čega to sam sebe upropaštava?