Znanstvenici su objavili da kontrastno sredstvo, koje se već koristi u medicini, smanjuje otrovne učinke na laboratorijskim miševima protiv djelovanja otrova najsmrtonosnije gljive na svijetu, zelene pupavke za koji lijek još nije pronađen. Ekipa znanstvenika predvođena Kinezima objavila je da sredstvo, koje se tek treba testirati na ljudima no već ga je u druge svrhe odobrila Američka agencija za hranu i lijekove (US FDA), ima potencijal "spasiti brojne živote".
Zelena pupavka (lat. naziv Amanita phalloides), prema procjeni, izaziva 90 posto svih smrti trovanja gljivama u svijetu. Ta gljiva često nalikuje drugim vrstama koje ljudi rado beru u prirodi, no i samo polovica pojedene zelene pupavke može izazvati smrtonosno otkazivanje jetre ili bubrega.
Zelena pupavka potječe iz Europe, a proširila se diljem svijeta te je izazvala više od 38.000 oboljenja i gotovo 800 smrti samo u Kini u razdoblju od 2010. do 2020. godine. Za studiju objavljenu u časopisu Nature Communications, znanstvenici su istraživali djelovanje na alpha-amanitinu, glavnom otrovu koji proizvodi ta gljiva.
Ekipa na čelu sa znanstvenikom sa Sveučilišta Sun-Yat-sen iz Kantona (jug Kine) pokušala je ciljati taj otrov tehnologijom CRISPR, (kratica za Grupirana pravilno razmaknuta kratka palindromska ponavljanja, engl. clustered regularly interspaced short palindromic repeats). Riječ je o relativno novoj tehnologiji koja pomaže znanstvenicima razumjeti specifične uloge gena u infekcijama i trovanjima.
Znanstvenici su se prethodno koristili tom tehnologijom da bi pronašli potencijalni otrov kubomeduze, jedne od najsmrtonosnijih životinja na svijetu. Tehnologija CRISPR identificirala je protein STT3B kao ključni u otrovnom djelovanju zelene pupavke. Zatim su u bazi podataka potražili lijekove koje je US FDA već odobrio i pronašli molekulu koja bi mogla inhibirati taj zloglasni protein.
Zeleni indocijanin indikator (ICG - eng. Indocyanine green) ubrizgava se intravenozno i već desetljećima se koristi u Sjedinjenim Državama i Europi te drugdje u dijagnostičke svrhe za ispitivanje funkcije jetre prije operacije te za ispitivanje srca. Qiaoping Wang, znanstvenik sa Sveučilišta Sun Yat-sen i voditelj studije University rekao je da su bili "zapanjeni tom vezom".
Ponajprije su testirali protuotrov na stanicama jetre u Petrijevoj zdjelici, a zatim na miševima. U oba slučajeva "pokazao se veliki potencijal u ublažavanju otrovnog učinka" trovanja gljivama, rekao je Wang. "Ova molekula ima golemi potencijal u liječenju slučajeva trovanja gljiva u ljudi i može biti prvi specifični protuotrov s ciljanim proteinom", dodao je. Objasnio je i da bi "mogao spasiti mnoge živote ako se pokaže učinkovitim na ljudima kao što je to bilo na miševima". Ekipa sada kani provesti ispitivanja na ljudima.
VIDEO Nestvarni prizori dolaze sa Skradinskog buka i Roskog slapa
