Djelovala je odsutno i nerado je išla u školu. Često je osjećala bolove u trbuhu i patila od glavobolje, posebno ujutro – opisala nam je majka 16-godišnjakinje koju ćemo nazvati Ana psihosomatske smetnje i promjene u ponašanju po kojima je primijetila da se Anino sretno djetinjstvo pretvorilo u tihi i tajni unutarnji pakao. Anino propadanje bilo je izravna posljedica zlostavljanja preko interneta, tzv. cyberbullinga, koje je trpjela mjesec i pol dana.
Netko je, naime, pokrenuo internetski dnevnik, tzv. blog, i potpisao se Aninim imenom, te na blogu objavljivao njezine fotografije i niz tajni koje je povjerila samo prijateljima. Iživljavao se na njoj, što je čitao cijeli njezin razred, gotovo cijela škola, a teoretski je mogao i svatko na svijetu spojen na internet.
– Bio je to netko od mojih prijatelja. Ni danas ne znam tko. Nisam više znala kome bih vjerovala, tko me proganja. Nisam znala kome bih se potužila – opisala nam je Ana dane u kojima još nije znala da se ipak može nekome obratiti za pomoć. Konačno se povjerila majci koja joj je naložila neka u komentaru na blogu zaprijeti da će slučaj prijaviti pružatelju internetskih usluga, a i policiji bude li potrebno. Proganjanje je odmah prestalo.
Istražujući, pronašli smo osobu koja nam se povjerila da joj je preko interneta u računalo svojedobno ubačen program čime je potpuno preuzeta kontrola nad računalom. Automatski su se otvarale stranice s ekstremno sadističkim seksualnim nasiljem koje je uključivalo i masakriranje hladnim oružjem do smrti. Potresena žrtva bila je punoljetna, a teško je i zamisliti posljedice koje trpi dijete u takvoj situaciji.
Opće dobro
Cyberbulling je svaki oblik nasilja preko interneta ili mobitela, štetan jednako za pojedinca i za opće dobro. Riječ je o prijetnjama, vrijeđanju, iznošenju privatnih detalja, seksualnom uznemiravanju. Svaki oblik nasilja koji nam je poznat u svakidašnjici moguće je provoditi i uporabom modernih komunikacijskih tehnologija. Ne osporavajući da je informatizacija društva apsolutno pozitivan aspekt civilizacijskog razvitka, nikako se ne smije smetnuti s uma da su na internetu uza sve masovnije informatičko opismenjavanje sve prisutniji i zlostavljači. Zlostavljanje se tako u uvjetima izrazito povećane slobode interneta preselilo iz vanjskog svijeta u domove, a kao i inače u životu, posebno su ugrožena djeca.
– Riječ je o zlostavljanju puno gorem od onoga u školi jer može trajati 24 sata. Dijete ne može pobjeći iz takve situacije kao što može pobjeći s igrališta ili iz učionice pri klasičnom zlostavljanju, a i publika je puno šira. Stoga su i posljedice teže – kaže Gordana Flander Buljan iz Poliklinike za zaštitu djece.
– Zlostavljač se aktivira kada osjeti da je žrtva bespomoćna, a povlači se istog trenutka kad shvati da se prevario. Na žalost, kada se nađu na udaru zlostavljača, vrlo malo djece i roditelja nešto poduzima jer jednostavno ne znaju kako, a to pojačava dojam bespomoćnosti i traumu. Zlostavljanje treba prijaviti administratoru foruma ili chata ili pak “abuse službi” tvrtke koja pruža internetske usluge preko čijih podataka policija može doći do počinitelja – objašnjava G. Flander Buljan.
Besciljno surfanje
Prema istraživanju Hrabrog telefona i Poliklinike za zaštitu djece, provedenom na uzorku od 4 tisuće učenika, 73% djece u Hrvatskoj koristi se internetom. Chatove redovito posjećuje 32% djece, a čak 53% uglavnom je posvećeno besciljnom surfanju, što je posebno rizično za 80% njih koji to rade uglavnom bez prisutnosti roditelja. Na udaru pornografskih sadržaja preko e-maila bilo je 27% djece.
– Djeca o tehnologiji znaju uglavnom više nego roditelji, ali roditelji znaju znatno više o životu. Roditeljima je dopušteno postaviti pravila i tražiti njihovo poštovanje – poručuje G. Flander Buljan.
Zlostavljanju preko modernih komunikacija izloženi su i odrasli. Punoljetna korisnica jednog hrvatskog foruma povjerila nam se da je svojedobno bila izložena napadima osobe s kojom se sprijateljila na forumu, nastavila s njom komunicirati preko msn-chata te joj dala i privatne podatke. Godinu dana nakon što su prestali komunicirati, nakon manje prepirke u forumskoj raspravi, nekadašnji prijatelj stao joj je prijetiti mailovima, a potom i telefonom, da će je prebiti i da će joj upropastiti posao iako se nikada nisu sreli. Maltretiranje je nastavljeno sve dok nije intervenirala policija.
– Bila sam naivna – priznaje ona danas iako je, dodaje, u kontaktu bila opreznija nego inače u životu.
Kako se zaštititi
2. Ne otkrivajte podatke drugih osoba, jer jednako kao što netko može mučiti i povrijediti vas, to se može dogoditi i drugima
3. Iako ne sasvim pouzdan, jedan od načina da provjerite spominje li se negdje vaše ime jest da u tražilicu www.google.com upišete svoje ime i prezime u navodnicima
