Hrvatske željeznice duguju proračunu Republike Hrvatske čak 86 milijuna kuna od prodanih stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Taj je dug nastao od 2000. do 2009. godine, a otkrila ga je tek Državna revizija kad je radila revizorsko izvješće za jednu od tvrtki HŽ-Holdinga – HŽ Infrastrukturu, i to 2008. godine.
Uključen i DORH
Revizija je taj slučaj proslijedila Državnom odvjetništvu.
Prema dokumentaciji kojom raspolažemo, sve uprave HŽ-a i HŽ Infrastrukture od 2000. do 2009. godine nisu uplaćivale u državni proračun 65 posto iznosa od prodanih stanova na kojima postoji stanarsko pravo, a koji su bili u vlasništvu željeznica.
Naime, prema Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji zakonsko pravo, kada je prodavatelj stana poduzeće ili druga pravna osoba koja je vrijednost stanova uračunala u vrijednost društvenog kapitala, tom prodavatelju pripada 35 posto iznosa od prodaje stana, a 65 posto uplaćuje se u državni proračun, i to za rješavanje stambenih pitanja hrvatskih branitelja, za osiguranje stanova za službene potrebe...
HŽ je stanove počeo prodavati 1992., a od te godine do 2007., utvrdila je revizija, prodano je 8308 stanova, od čega je 4906 prodano na obročnu otplatu.
Uprava HŽ-a odustala je od uplaćivanja novca od prodanih stanova 2000. godine nakon što je od svoje pravne službe dobila mišljenje da je, sukladno odluci Ustavnog suda, vlasništvo neotuđivo, i HŽ-u pripada 100 posto iznosa od prodanih stanova.
No, iako su o tome tražili očitovanje Ministarstva financija, prema dostupnoj dokumentaciji nikad ga nisu dobili. Ipak su sav novac od prodanih stanova zadržali za sebe, ali su tih 65 posto ipak držali na posebnom računu. Kad je Državna revizija 2008. godine otkrila taj konto, radilo se o 66,9 milijuna kuna, a u međuvremenu je taj iznos narastao na 86 milijuna kuna. No, upitno je gdje je taj novac potrošen. Kako doznajemo, nakon dopisa iz Državnog odvjetništva u HŽ-u je pokrenuta istraga u koje je svrhe potrošen.
Odgovorne osobe
Kao odgovorne osobe za neuplaćivanje novca od stanova u državni proračun mogli bi odgovarati bivši predsjednici uprava HŽ-a – Marijan Drempetić, Tomislav Josip Mlinarić i Davorin Kobak te direktori HŽ Infrastrukture, koja je nastala kad je HŽ podijeljen u Holding, Nedjeljko Pešut i Mijat Kurtušić. Drempetić, u čijem je mandatu počela praksa neplaćanja za stanove, kaže da o tome ne zna ništa i da mu nikad nitko nije ništa govorio.
Hz pod hitno privatizirati pa nek bagra zehebava nekog drugog. Sindikalni povjerenik s osnovnom skolom ima placu u randu kiruruga specijaliste. Sto se tu ima vise rece, razjuriti sve do jednog.