Na početku bijaše Mali Bukovec, koji se prije 23 godine razdvojio na dvije općine - Mali i Veliki Bukovec. Mali je zapravo veći od Velikog, što je također igralo ulogu u razdvajanju. Te 1997. i službeno je formirana nova samostalna Općina Veliki Bukovec s 1400 stanovnika u tri sela na 23 četvorna kilometra. Političari su se posvadili, izvlačili su se argumenti poput "u našem su selu škola i župa, a što imate vi?" Od tada do danas emocije su splasnule, promijenili su se načelnici i dobar dio vijećnika pa se mogućnost ponovnog povezivanja tih dviju podravskih općina u Varaždinskoj županiji više ne čini nemogućom. No preduvjet je, kažu, referendum. Mještani sami moraju reći što žele.
Ušteda od sto milijuna kuna
- Za koju godinu moglo bi se i provesti funkcionalno spajanje jer imamo dosta toga zajedničkoga. No bez referenduma to neće proći. Mali Bukovec i mi već i sad surađujemo na više zajedničkih projekata. Tih 90-ih, nakon osamostaljenja i Domovinskog rata, neke su se stvari radile pod nacionalnim nabojem. Danas imamo previše toga zajedničkog da ne bismo mogli skupa funkcionirati. E, sad, u kojem obliku, to će zakonodavac predložiti - govori načelnik Velikog Bukovca Franjo Vrbanić (HSS).
Obje su općine, tvrdi, samodostatne i mogu sa svojim proračunima i projektima funkcionirati.
- Snaga je u zajedništvu. Mogu se postići još bolji rezultati, a uz manje troškove. Posljednje četiri godine suradnja je došla na takvu razinu da bismo mogli funkcionirati zajedno - dodaje.
U Ministarstvu pravosuđa i uprave podsjećaju da je u programu Vlade za razdoblje od 2020. do 2024., u okviru prioriteta moćnog naziva "osnažena državnost", predviđena učinkovita, transparentna i otporna država, što se kani postići i smanjenjem broja lokalnih dužnosnika te omogućavanjem funkcionalnog povezivanja općina, uz digitalizaciju javnih usluga i transparentnost. Gradonačelnici velikih gradova i župani imat će po jednog zamjenika, dok općinski načelnici i gradonačelnici gradova s manje od 35.000 stanovnika zamjenike više neće ni imati. Osim toga, cilj je smanjiti i broj vijećnika za 20 posto.
VIDEO Ministar Malenica o reformi javne uprave i digitalizaciji
- Sustav lokalne i područne samouprave optimizirat će se smanjenjem broja lokalnih dužnosnika, što će pridonijeti znatnim uštedama u proračunima jedinica od oko 100 milijuna kuna. Što se tiče dijela spajanja općina, to predstavlja zasebni proces budući da je pitanje teritorijalnog preustroja složeno pitanje koje zahtijeva sveobuhvatan pristup i dugoročno rješenje, pri čemu svakako treba voditi računa o ustavnom pravu na lokalnu samoupravu - odgovorili su na naše pitanje u Ministarstvu.
Projektom optimizacije sustava lokalne i područne samouprave stvorit će se, najavljuju, preduvjeti za izradu kataloga poslova i kategorija jedinica lokalne i područne samouprave.
- Izradit će se i mehanizmi suradnje između jedinica te procijeniti potencijal suradnje i povezivanja, okrupnjavanje jedinica, u obavljanju poslova iz njihova djelokruga, kako bi se postigla optimizacija troškova i drugih kapaciteta - objašnjavaju u Ministarstvu.
Vrbanićev stranački kolega, načelnik Malog Bukovca Darko Marković zalaže se za to da se, primjerice, osnuje zajednički jedinstveni općinski upravni odjel. Već sad dijele komunalnog redara. Mali Bukovec ima šest sela s 2200 duša. Marković je svjestan da spajanja općina neće proći bez problema. Bilo bi, predlaže, dobro da država općinama obeća neku vrstu novčanih nagrada.
- Tada bi se lakše mještanima objasnilo zašto je dobro da se općine spajaju - razmišlja.
Hrvatska ima 428 općina, a u teritorijalni ustroj zasad se, eto, neće dirati. Čak 70 posto općina ima manje od 5000 stanovnika. Najmanja, Civljane, ima ih službeno oko 240, a najveća, Viškovo, 14.445. Prosječan broj stanovnika u općinama je njih 2964, a 43 općine imaju ih manje od tisuću. Od dvadesetak općina s prihodom po stanovniku većim od 10.000 kuna samo četiri nisu uz more, a u ostalima proračune izdašno pune turisti. Osim pomoći za decentralizirane funkcije, jedinice imaju pravo i na kompenzacijske mjere, raspodjelu sredstava putem fiskalnog izravnanja kako bi se osigurao ravnomjeran razvoj.
Prihod 98 kn po stanovniku
Država je za fiskalno slabije, one koji izvornim prihodima od poreza ne mogu financirati osnovne potrebe stanovnika, uvela institut raspodjele sredstava tzv. fiskalnog izravnanja pa općine, gradovi i županije čiji je kapacitet ostvarenih poreznih prihoda manji od referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda imaju pravo na pomoć iz dijela prihoda od poreza na dohodak.
Prema podacima za 2020. godinu, od 428 općina samo ih osamdesetak ne dobiva sredstva za izravnanje. Za županije, gradove i općine koje imaju pravo na tu vrstu pomoći predviđeno je 2,26 milijardi kuna, a od tog iznosa za općine je namijenjeno 1,07 milijardi kuna. Pet bi ih trebalo dobiti više od 10 milijuna kuna - Erdut, Dvor, Suhopolje, Ivankovo i Pitomača, koja je rekorder s 12,8 milijuna kuna. Njezin je kapacitet ostvarenih poreznih prihoda po stanovniku 743 kune. Referentna vrijednost do koje se dobiva pomoć za izravnanje za općine iznosi 2019 kuna. No najmanje prihode po stanovniku, prema popisu Ministarstva financija, od svih ima Općina Biskupija, svega 98 kuna, a manje od 200 imaju i Kistanje, Zrinski Topolovac, Vojnić, Okučani, Ervenik, Dvor, Donji Kukuruzari...
Među rekorderima po kapacitetu ostvarenih prihoda po stanovniku su Kostrena (5339 kn), Medulin (4716), Omišalj (4627), Višnjan (4150), Baška (3875), Konavle (3709), Malinska - Dubašnica (3650), Fažana (3605)... Općina Podcrkavlje u Brodsko-posavskoj županiji ima izvorni proračun od 5,9 milijuna kuna, a od toga oko 25 posto potroše na plaće i tzv. hladni pogon. No s prihodima od projekata iz nacionalnih i europskih fondova proračun im se penje na više od 10 milijuna kuna.
- Mislim da ideja o ukidanju i spajanju općina nije dobra. Istina, neke općine nemaju puno novca, ali taj novac ipak ostaje na području općine. Kad bi se male općine pripajale većima, veće bi odlučivale o svemu, a manje bi bile zakinute - smatra općinski načelnik Podcrkavlja Tomislav Trtanj.
Jel bio referendum kada su se i formirale? Nije. Tko se nemože sam financirati, treba ugasiti.