Epidemija koronavirusa i loša organiziranost vlasti Bosne i Hercegovine, napose Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP), ali i rezigniranost birača budući da iste poruke slušaju 30 godina od istih pobjedničkih stranaka, učinili su da je na lokalnim izborima zabilježena manja izlaznost nego što je to bio slučaj posljednjih nekoliko izbornih ciklusa. To pak obično nagovještava da se neće dogoditi veće promjene na lokalnoj razini. Zanimljivo je da je prvo očitovanje SIP-a pokazalo da je ipak daleko više birača izašlo na području entiteta Republike Srpske, dok je Federacija BiH zaostajala čak 4,5 posto. Manji broj birača posve je bio logičan jer ova zemlja svaki dan bilježi velik broj zaraženih koronavirusom, a samo danas od posljedica COVID-19 preminula je 41 osoba.
Dramatičan rasplet
Svakodnevno predstavnici zdravstvenih vlasti upozoravaju da je ovaj sustav pred slomom, a održavanje izbora u takvim okolnostima, ali i masovni predizborni skupovi na kojima su se kršile sve epidemiološke mjere, prema procjenama više analitičara, mogu dovesti do eksponencijalnog rasta broja zaraženih i dramatičnog raspleta s još hladnijim danima. Pa ipak, izborni proces, uz veliki hendikep jer se održava u vrijeme epidemije koronavirusa, općenito je protekao bez većih poteškoća. Neovisni promatrači okupljeni u Koaliciju za slobodne i poštene izbore Pod lupom upozorili su da su u najvećem broju biračka mjesta bila uređena prema instrukcijama SIP-a kako bi se smanjila opasnost od zaraze koronavirusom, no zabilježili su i više desetaka slučajeva gdje je bilo izravno ugroženo zdravlje birača. Promatrači su zabilježili da na biračkim mjestima nije bilo dovoljno izbornog materijala, bilo da je riječ o biračkim kutijama, listićima pa čak i kabinama za glasovanje ili pak popisima birača. Zabilježen je i pritisak na birače u općinama poput Zavidovića ili Sanskog Mosta, gdje su birači morali fotografirati listić, a što pak sugerira da je riječ o kupljenim glasovima. Samo dan prije izbora Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) objavio je priču o kupnji glasova kandidata Narod i pravda iz Brčkog, čime se zapravo sugerira široko rasprostranjena pojava kupnje glasova u toj zemlji koju je svojedobno čak i zakonski htjela regulirati Narodna stranka Radom za boljitak iz Širokog Brijega.
A u Brčkom je osuđivani narkodiler Elvir Saletović, ne znajući, ponudio 6500 maraka (oko 3300 eura) novinarima CIN-a, koji su se pak predstavili kao stranački aktivisti, da bi se Abdulah Iljazović plasirao u gradsku skupštinu Brčko distrikta, koji u BiH ima svojevrsni status trećeg entiteta uz Republiku Srpsku i Federaciju BiH. Novinari CIN-a odlučili su upravo ponuditi dvojcu Iljazović – Saletović “pomoć” nakon što je kandidat za gradsku skupštinu mrtav-hladan nekoliko dana prije izbora izjavio da je “kod njega gram bio gram (kokaina)”. Ovisno o tome u kojoj sredini se održavaju ovi izbori, i ovaj put su u nacionalno mješovitim sredinama na svojstven način bili nacionalni popis pučanstva. Posebno se to odnosi na sredine poput Stoca u Hercegovini, gdje su jedini put u poslijeratnoj povijesti BiH 2016. godine zbog nasilja aktivista bošnjačke Inicijative za Stolac te premlaćivanja više Hrvata u biračkim odborima izbori bili prekinuti. Danas je situacija tamo između Hrvata i Bošnjaka bila daleko bolja, ali i policija je bila u pripravnosti. U središnjoj Bosni Hrvati i Bošnjaci vodili su bitku za većinu u vijećima i za pozicije načelnika, odnosno gradonačelnika u nekoliko sredina poput Uskoplja, Jajca, Viteza, Busovače i Novoga Travnika. Hrvati su zbog dobro provedene kampanje za glasovanje birača posredstvom pošte očekivali da će njihovi predstavnici biti na čelu ovih općina.
Standardno velik broj prognanih ili odseljenih hrvatskih birača, ponajprije iz Hrvatske, glasovao je i za lokalne sredine u općinama u Posavini u Republici Srpskoj, no tamo je realnost tek povećati broj vijećnika u Brodu, Derventi, Pelagićevu, Šamcu... Očekivalo se da će prve naznake pluraliziranja hrvatske političke scene ovi izbori pokazati u općinama Hercegbosanske županije, gdje se dogodilo nekoliko raskola unutar vladajućeg HDZ-a, ponajprije zbog organiziranja Hrvatskog nacionalnog pomaka u Tomislavgradu koji čine bivši ugledni članovi stranke koji se nisu podredili želji vodstva da prepuste poziciju premijera županijske vlade. Njih, uz ostale, podupire ugledni liječnik dr. Marko Radoš, a potporu HDZ-u BiH dao je šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman. Slično je i u Rami, još jednoj općini u kojoj HDZ godinama nema načelnika. Kandidata starijeg HDZ-a BiH Iliju Petrovića poduprli su ministar Tomo Medved i državni tajnik za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, dok aktualni načelnik Jozo Ivančević računa da će i dalje nastaviti raditi taj posao. Najzanimljiviji će pak rasplet biti u Sarajevu, u kojem pobjednik iz reda većinskih bošnjačkih stranaka, uz osvajanje šest gradskih općina, dobiva i nadzor nad sarajevskom županijskom vladom, čiji je proračun gotovo jednak kao i državnih institucija BiH.
Mostar još čeka
Tu se vodeća bošnjačka SDA suočava s jednim od najvećih raskola koji se dogodilo odlaskom iz njihovih redova aktualnog federalnog ministra unutarnjih poslova Aljoše Čampare, ali i sa stvaranjem nove većine u županijskoj skupštini bez SDA, uz koji ostaje tek Demokratska fronta Željka Komšića, koji je na valu te potpore i posao hrvatski član Predsjedništva BiH, a nasuprot željama vlastitog naroda. Koristeći gotovo identičan rječnik o “zaštiti Bosne”, neprijateljima iz Zagreba i Beograda, prijeteći granatama i podižući nacionalne napetosti, upravo su ove stranke biračima plasirale poruke koje su “primjerenije” općim, a ne lokalnim izborima, na kojima se glasuje o kanalizaciji, putevima, školama, vrtićima...
Pa ipak, Izetbegović ne očekuje velik zaokret. „Lokalna politika vezuje se i s onom na vrhu države. Nikakvi, kako najavljuju, tektonski poremećaji iz temelja neće se dogoditi”, rekao je Izetbegović. Elmedin Konaković iz Naroda i pravde kaže pak da će ovi izbori biti pospremanje, prije svega njegove bivše stranke SDA, koja je koristila i obavještajnu službu za eliminiranje političkih protivnika. Mostar je ponovno bio iznimka, i to zbog odluke SIP-a da ovaj grad bude iznimka i da se u njemu glasuje 20. prosinca, ususret Božiću, pravdajući to činjenicom da su za ovaj grad kasno promijenjena izborna pravila.
Ništa novo u tom protektoratu.