18.03.2019. u 07:45

Prije nekoliko dana odlučeno je kako će Fond smanjiti svoju izloženost dionicama u naftnim kompanijama jer je procijenio kako će njihova vrijednost padati zbog zaokreta industrije prema čistoj energiji.

Norveški suvereni fond, najveći na svijetu, vrijedan oko tisuću milijardi dolara, koji je nastao s naftom – odustaje od nafte.

Prije nekoliko dana odlučeno je kako će Fond smanjiti svoju izloženost dionicama u naftnim kompanijama jer je procijenio kako će njihova vrijednost padati zbog zaokreta industrije prema čistoj energiji. Premda je odluka isključivo financijska (Fond ima uloženih oko 37 milijardi dolara u oko 340 naftnih i plinskih kompanija u svijetu), jer postoji opasnost od daljnjeg pada cijene nafte, ona će utjecati i na daljnje opredjeljivanje prema zaštiti okoliša.

Najavljeno isključivanje dionica naftnih i plinskih kompanija iz svog indeksa “velika je pobjeda u bitki protiv klimatskih promjena”, ocijenio je Mark Gilbert, kolumnist Bloomberga. Ako najveći proizvođač nafte i plina u Zapadnoj Europi odustaje od ulaganja u naftu, onda to i te kako pokazuje novi smjer kojim će zasigurno krenuti i drugi ulagači.

Video - Kako se formira cijena goriva

Oslo je ocijenio kako zbog prelaska na čistu energiju postoji opasnost da bi državama s naftnim i plinskim rezervama one mogle postati mrtvi kapital ili imovina koja ostaje neiskoristiva, tzv. stranded assets. Računa se kako bi tri četvrtine znanih rezervi fosilnih goriva mogle ostati pod zemljom.

Prema podacima revije Nature, ostalo bi neupotrijebljeno 90% ugljena u SAD-u i Rusiji, 50% plina i 20% nafte u Rusiji, 60% plina i 40% nafte na Bliskom istoku, odnosno ukupno u svijetu ostalo bi neiskorištenih 82% rezervi ugljena, 49% plina i 33% nafte.

Mnoge države proizvođači nafte i plina računaju na ekonomsku korist od prodaje i prerade tih sirovina, ali ako se svijet bude mijenjao u smjeru korištenja čiste energije u borbi protiv klimatskih promjena, onda bi dionice u naftnim kompanijama mogle postati “mjehuri”. Već se govori o “mjehuru ugljikovodika” koji bi mogao eksplodirati.

Časopis Nature Climate Change drži kako bi do eksplozije toga “mjehura” moglo doći i mnogo prije 2035. godine, što bi moglo izazvati veću krizu od one iz 2008. nastale eksplozijom “mjehura” s nekretninama. Donedavno se eksplozija mjehura sirovina spominjala samo kao eventualnost (što bi bilo kada bi bilo), no odluka Norveškog suverenog fonda da se riješi dionica naftnih kompanija pokazuje kako hipoteza postaje stvarnost.

 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije