Između četiri i četiri i pol tisuće. Toliko će se ljudi, procijenili su u Vladi na samom koncu 2021., odlučiti na mjeru Biram Hrvatsku, spakirati svoje inozemne kofere i vratiti se u 2022. na prag Lijepe Naše kako bi u njoj pokrenuli vlastiti posao i uzeli novčanu "nagradu" koju je obećao premijer Andrej Plenković. Njegova spomenuta procjena ili, najpreciznije, prosudba vrha naše politike bila je, međutim, otprilike 97 posto pogrešna jer u 2022. godini državnu je mjeru povratka u domovinu, prema podacima Vlade, iskoristilo – 136 ljudi.
U ruralnije krajeve - 25
Točnije, kažu brojke iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), 111 ih se vratilo iz inozemstva, dominantno iz Europe, jer mjera vrijedi za ove "bliže" povratnike, dok se 25-ero preselilo unutar Hrvatske, iz razvijenijeg u nerazvijena područja, što je također opcija u sklopu programa o kojem pišemo. Podijeljeno je tim ljudima 6,8 milijuna kuna "dodatka" jer, podsjetimo, "nagrada" za povratak u domovinu 50 je tisuća kuna, a za promjenu lokacije unutar nje 25 tisuća, dok je izdvojeno još dodatnih 13,6 milijuna za samozapošljavanje, što mjera Biram Hrvatsku u biti i jest. Ali da ne kompliciramo...
– Mjera Biram Hrvatsku nadgradnja je mjere samozapošljavanja. Trenutačni je režim takav da dobijete maksimalno do 130 tisuća kuna ako imate poslovni plan i ideju, predstavite je, evaluatori u HZZ-u odobre taj projekt i dobijete dio novca na početku, a nakon toga, kako se projekt realizira, dobivate novac i dalje tijekom 24 mjeseca – pojasnio je krajem 2021. premijer Andrej Plenković pa dodao da je ideja da se prag sa 130 tisuća povisi na 150 tisuća kuna. Napravljeno je to početkom prošle godine, baš kao što je osigurano da oni koji su u posljednje dvije godine minimalno jednu godinu bili zaposleni u nekoj članici EU kao poticaj dobiju još 50 tisuća kuna, a oni koji se sele na selo 25 tisuća.
– Netko tko, recimo, danas u Njemačkoj radi kao vodoinstalater i tamo je stekao iskustvo i znanje, razumije kako funkcioniraju procesi, možda ipak razmišlja ovako: "Imam vezu s domovinom, tamo imam obitelj, tamo su moji prijatelji, tamo sam odrastao i išao u školu i želio bih ovo što sam do sada stekao kao znanje u Njemačkoj, Italiji, Švicarskoj ili bilo gdje drugdje, primijeniti u Hrvatskoj." Prijavi li se na ovu mjeru, bude li poslovni plan odobren, može maksimalno dobiti do 200 tisuća kuna – kazao je premijer kad je mjera Biram Hrvatsku bila još u povojima, pa pojasnio i kako će najviše 175 tisuća kuna za samozapošljavanje, odobri li im se projekt, dobiti i oni koji se odluče na selidbu iz urbanih u ruralne dijelove Hrvatske.
Koliko je vodoinstalatera iz Njemačke pristiglo ne znamo, ali nove stanovnike dobili su barem Vukovar, Kumrovec, Netretić, Valpovo i Gvozd, i to one koji su k njima stigli iz razvijenijih hrvatskih gradova.
Nisu svima odobrili
Hrvatski zavod za zapošljavanje prošli smo tjedan zamolili da nam otkrije barem neke od oblika samozapošljavanja za koje su potporu tražili ljudi preko Biram Hrvatsku, ali službeni nam odgovor nije stigao do zaključenja ovog teksta. Neslužbeno smo, pak, doznali da je riječ uglavnom o uslužnim djelatnostima, kao da je bilo i još prijavljenih, međutim, nisu svi koji su "odabrali Hrvatsku", dobili rješenje i da to slobodno mogu učiniti.
HZZ je odbio 34 osobe, nakon što je evaluirao njihove planove o razvitku budućih poslova, a na stolovima im je trenutačno još 15-ak dokumenata o kojima tek trebaju reći svoje mišljenje. Podsjetimo da je prvotna ideja bila da Biram Hrvatsku traje godinu dana, odnosno da se mjera može iskoristiti u prošloj godini, ali u HZZ-u kažu da se s njom ide dalje.
I ove godine moći će se dobiti poticaji za samozapošljavanje povratkom iz inozemstva ili za odlazak u ruralne krajeve, a osim što će se i dalje moći javiti trenutačni stanovnici europskog gospodarskog prostora, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva, a to će sad moći napraviti i Hrvati iz SAD-a, Kanade, Australije, Novog Zelanda, Argentine, Brazila i Čilea.
>> VIDEO Vlada mijenja cijene: Evo koliko će koštati mljeveno meso, ulje, šećer...
