Kad smo prošlog petka poslali upit Ministarstvu vanjskih i europskih poslova hoće li i kako Hrvatska reagirati na neprimjerene izjave Vojislava Šešelja, odgovor sa Zrinjevca glasio je: “Ministrica Vesna Pusić reagirala je rekavši da je golim okom vidljivo da je riječ o ratnom zločincu koji zaslužuje kaznu.”
Tek u ponedjeljak poslijepodne, nakon gotovo tjedan dana Šešeljeva divljanja po Beogradu, predsjednik Ivo Josipović šalje pismo Haagu, a ministrica Pusić reagira u skladu s funkcijom šefice diplomacije: najavila je da će o tome obavijestiti kolege iz Europske unije da bi danas napokon kazala kako Šešelja treba vratiti u Haag.
Nametanje odluka
Nesnalaženje sa Šešeljem samo je posljednji u nizu primjera koji pokazuju da je hrvatska vanjska politika bez jasnih politika i stavova, da slijedi događaje, a da ih i ne pokušava kreirati ili usmjeravati. Ironično, ako se već dogodilo, puštanje Šešelja nije moglo doći u politički povoljnije vrijeme. U politici postoje interesi i savezi – Hrvatska je na teži način u slučaju tzv. lex Perković naučila što znači solirati. Srbija je upravo pod pritiskom Europske unije zbog ispunjavanja uvjeta iz pregovora za članstvo, a samo desetak dana ranije, ministri vanjskih poslova Njemačke i Velike Britanije pokrenuli su inicijativu za rješavanje pitanja Bosne i Hercegovine. Hrvatska je tako imala jaku polugu da preuzme vodstvo i odmah upozori Haag, pa srbijansku te europsku i svjetsku diplomaciju da u Srbiji postoji problem koji prijeti integritetu međunarodnog prava, ali i integritetu Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Simptomatično je zašto Hrvatska nije smatrala potrebnim povesti raspravu o odmrzavanju imovine obitelji Slobodana Miloševića. O tome nije bilo rasprave, poručivali su iz MVEP-a. Rasprave nije bilo jer je nitko – ni Hrvatska – nije tražio. Ovakvim odgovorom MVEP oslikava EU kao tijelo koje nameće odluke. Istina je sljedeća – Hrvatska je članica tog tijela. Stvari postaju jasnije kad se čuju komentari diplomata u Bruxellesu: Hrvatska je tamo gotovo nevidljiva. Prije sastanaka nemoguće je dobiti hrvatski stav o temama o kojima će se govoriti, a na sastancima predstavnici uglavnom šute, s iznimkom ministrice Vesne Pusić, kojoj su kolege savjetovali da se fokusira na najvažnije.
Neslaganja o Srbiji
Otkako je Hrvatska ušla u NATO i u Europsku uniju, izgubio se jedini prioritet vanjske politike, i ostalo je puko reagiranje ili pak nereagiranje na događaje, kao što je bilo u slučaju krvavih sukoba u Pojasu Gaze ovoga ljeta. Na upit koji je hrvatski stav, odgovor je bio da “Hrvatska slijedi politiku EU”. Znači li to da nemamo stav, pitali smo, podsjećajući se kako je Hrvatska preuzela sve sankcije EU prema trećim državama, bez analize štete, dok su neke članice ipak uspijevale izboriti iznimke.
Uz nedefinirane stavove, hrvatsku vanjsku politiku muči nekoordinacija. Vrlo opasnima pokazala su se neslaganja između ministrice Pusić i ministra pravosuđa Orsata Miljenića o uvjetima u pregovorima EU i Srbije te o ratnim zločinima. Dok ministar Miljenić spominje blokadu Srbije, ministrica Pusić odbacuje tu mogućnost. Izjave srbijanskog vrha da je riječ o ucjeni treba zanemariti. Kod pristupanja Uniji, država ne pregovara hoće li, već kako će ispuniti uvjete.
Stoga su i suđenja za ratne zločine uvjet koji Hrvatska ne smije ispustiti iz vida. No kako je Večernji objavio u kolovozu, MVEP je propustilo formalizirati neke uvjete prilikom screeninga koji je Srbija prolazila za Poglavlje 23 – pravosuđe i ljudska prava. Iz više izvora bilo je potvrđeno da Hrvatska nije iznijela primjedbe u odnosu na ratne zločine, posebno onog što se tiče tzv. univerzalne jurisdikcije srbijanskih sudova, kao ni u odnosu na prava hrvatske nacionalne manjine. Ili – da parafraziramo izjavu ministrice Pusić prilikom ulaska Hrvatske u EU – Hrvatska sad sjedi za velikim stolom, ali slabe koristi od toga ako se ne zna ponašati kao velika.
>>Pusić protiv Miljenićeva uvjeta Srbiji na putu prema EU? 'Nijedan novi, dodatni uvjet'
>>Pusić Srbiji 'izražava sućut', Josipović smatra da treba upozoriti Haag
to je sve dio plana 21 koji nije bio prezentiran široj javnosti ...